“Današnji vladari? Veći lažljivci od komunista”, izjavio je bivši lider sindikata Solidarnošć koji se borio protiv komunista i bivši predsjednik Poljske te dobitnik Nobelove nagrade za mir Lech Walesa te dodao kako su “u zasjedi demoni populizma i nacionalizma”. Walesa je to izjavio uoči jučerašnjeg drugog kruga izbora za predsjednika Poljske u koji su ušli dosadašnji predsjednik Andrzej Duda, koji je u prvom krugu dobio 43,5 posto glasova, i varšavski gradonačelnik Rafal Trzaskowski (30,5 posto).
‘Njemačko upletanje’
Od 28. lipnja kada je održan prvi krug glasanja, Trzaskowski se jako približio Dudi, a prema analizama ustanove za ispitivanje javnog mišljenja Kantar, varšavski gradonačelnik vodi s 46,4 posto glasova ispred predsjednika na isteku mandata koji bi mogao dobiti 45,9 posto glasova. Tko će između njih dvojice biti novi poljski predsjednik odlučit će 7,7 posto neodlučnih birača. Izborna mjesta zatvorena su u 21 sat, ali zbog pandemije koronavirusa moglo se glasati poštom, pa bi rezultati dobiveni na osnovi izlaznih anketa mogli biti manje vjerodostojni.
Na birališta je pozvano 30 milijuna birača. Sučeljavaju se dvije Poljske. Ona nacionalistička, populistička, ruralna, dosadašnjeg predsjednika Dude koji je predizbornu kampanju završio u gradovima jugoistoka gdje je najjača stranka Zakon i pravo (PiS) koju predstavlja, te ona proeuropska i liberalna koju predstavlja Trzaskowski, član stranke Gradska platforma (PO). Njihova predizborna kampanja bila je oštra i snažno polarizirana, pa se nije moglo organizirati ni njihovo TV sučeljavanje. Trzaskowski nema povjerenja u državne medije koji podupiru Dudu, koji pak neovisne medije optužuje da djeluju u prilog stranih interesa.
Duda je optuživao Trzaskowskog da želi “minirati” tradicionalnu obitelj jer podržava prava LGBT osoba, koja je nazvao “ideologijom gorom od komunizma”. Duda je predložio i ustavni amandman kojim bi se branilo homoseksualnim parovima posvajanje djece.
List Fakt proteklih je dana na prvoj stranici objavio da je Duda u ožujku pomilovao oca osuđenog za seksualno zlostavljanje kćeri, na što je dosadašnji šef države reagirao ljutito kazavši: “Zar želimo da Nijemci izaberu poljskog predsjednika?”.
Dnevnik Fakt je, naime, u vlasništvu njemačke izdavačke kuće Axel Springer (posjeduje Bild, Die Welt…). Trzaskowskog podupire onaj dio Poljaka koji sebe ne vidi u konzervativnoj i populističkoj državi kakvu predstavlja Duda. Najveću potporu Trzaskowski ima među mladima i u gradovima. Obećava, bude li pobijedio, da će se suprotstaviti pravnim reformama koje je donio PiS, koje i prema mišljenju Europske komisije “miniraju” neovisnost sudstva i pravne države. Njegov ton u predizbornoj kampanji bio je umjereniji od Dudina i pobijedi li mogao bi postaviti veto na zakone koje je donio PiS.
Podsjetimo da je Duda (48) pobijedio na izborima 2015., a tada je bio mlado i umjereno lice PiS-a nakon što je ta stranka, čelnika Jaroslawa Kaczynskog, izgubila na više izbornih ispita. Duda brani tradicionalni model obitelji te je podupro vladin program 500+ na temelju kojeg obitelji dobiju 500 zlota (110 eura) mjesečno za svako dijete mlađe od 18 godina. Mnoge obitelji izašle su iz siromaštva zahvaljujući upravo socijalnoj politici vlade stranke PiS te prvi put poslije pada komunizma 1989. osjećaju da se neka stranka brine o njihovim potrebama. Riječ je o obiteljima u malim gradovima i na selima koje se nisu snašle u drukčijem društvenom uređenju i koje su se oslanjale na državnu pomoć.
‘Napadnuta demokracija’
Trzaskowski (48) član je poljske Gradske platforme, stranke koja je bila na vlasti od 2007. do 2015. pod vodstvom Donalda Tuska, koji je 2014. postao predsjednik Europskog vijeća. Predstavlja liberalni dio stranke, a kao gradonačelnik Varšave, što je postao 2018., Trzaskowski je sudjelovao i na manifestacijama za prava LGBT osoba. Smatra da je Poljska “još uvijek demokratska”, ali i da je “demokracija napadnuta” jer vlada politizira neovisne institucije kao što je sudstvo. Kao bivši europarlamentarac, Trzaskowski želi da Poljska bude aktivnija u EU i strahuje da bi vlada stranke PiS mogla, nakon što budu smanjene europske financijske beneficije uvedene kada je zemlja ulazila u EU, odvesti Poljsku izvan EU.