Konzum, Dukat i Sana delikatese u lanjskoj su godini donirali najviše hrane. Za humanitarno djelovanje i društveno odgovorno poslovanje jutros im je u Europskom parlamentu u Bruxellesu dodijeljeno priznanje Najdonator, koje petu godinu zaredom dodjeljuju Mreža hrane i europarlamentarka Biljana Borzan.
"Ovim priznanjem želimo pokazati da postoje tvrtke koje su iznimno humanitarno angažirane i da građani znaju koje su to tvrtke. Zadnjih godina smo stalno u nekoj vrsti krize, a u teškim vremenima donirana hrana mnogima znači razliku između gladi i toplog obroka", izjavila je potpredsjednica europskih Socijalista i demokrata Biljana Borzan.
Prema podacima Porezne uprave, ukupna prodajna vrijednost donirane hrane bez PDV-a u 2021. U Hrvatskoj je iznosila 27,6 milijuna kuna. To je nešto manje u odnosu na 29 milijuna kuna u 2020., ali u usporedbi s 20 milijuna kuna u 2019. značajno povećanje.
Koordinator Mreže hrane Zoran Grozdanov nada se da je ovo posljednja godina dodjele priznanja Najdonator, ali i postojanja Mreže hrane jer bi u Hrvatskoj uskoro trebala startati Banka hrane.
"Mnogo toga se pokrenulo, više se donira, a ova nagrada je jedan od važnih kotačića u cijelom tom procesu. Današnji laureati pokazuju da se to može i da je poželjno donirati hranu", rekao je Grozdanov.
Konzum i Dukat su petu godinu za redom najveći donatori među velikim tvrtkama.
"Kao jedna od najvećih kompanija u Hrvatskoj svjesni smo svojeg utjecaja te smatramo da ga trebamo koristiti za stvaranje boljeg i prosperitetnijeg društva, a ova titula samo nam je dodatna motivacija da nam doniranje hrane i dalje ostane prioritet", rekla je Mira Kraljić, voditeljica Odjela zaštite okoliša i prirode Konzuma.
Konzum je u 2021. donirao oko 330 tona hrane u vrijednost većoj od 7 milijuna kuna bez PDV-a, što je najveći iznos donirane hrane dosad, a od 2016. čak 1300 tona. Na listi namirnica koje se najčešće doniraju su svježe meso, mliječni proizvodi, kruh i peciva, voće i povrće. Najviše donirane hrane preuzele su udruge Reto centar – Prijatelji nade, Humanitarna udruga Rijeka ljubavi, Caritas Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatski crveni križ…, a kako bi dodatno podigli svijest kupaca o problemu bacanja hrane u ovoj je godini realiziran još jedan važan projekt – Reciklopedija.
Dukat je u prošloj godini donirao hranu prodajne vrijednosti 2,1 milijun kuna bez PDV-a, što je među velikim tvrtkama najveća ukupna vrijednost donacija hrane u odnosu na godišnji prihod – 0,1%.
"Ponosni smo na naše dvije važne uloge: najveći smo proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda i istovremeno lider u doniranju hrane među domaćim prehrambenim tvrtkama. Tim više što ovo, peto priznanje u nizu, primamo u godini u kojoj obilježavamo 110 godina Dukatove posvećenosti mlijeku. Ono potvrđuje i da smo posvećeni pomaganju potrebitima na čije stolove donosimo milijun mliječnih obroka godišnje. Od 2015. donirali smo 1605 tona hrane, a samo lani 187 tona dok je ukupna vrijednost naših donacija dosegla 22 milijuna kuna. A iza brojeva stoje ljudi: 52 tisuće potrebitih i 20-ak naših zaposlenika koji im redovito isporučuju donacije", izjavila je Kristina Klarić Rubčić, voditeljica Korporativnih komunikacija Dukata.
U kategoriji mikro, malih i srednjih tvrtka Sana delikatese iz Koprivnice treći je put Najdonator. Poduzeće je prošle godine doniralo hranu prodajne vrijednosti 88 tisuća kuna bez PDV-a, što čini 1,18% godišnjeg prihoda tvrtke.
"Uz fokus na razvoj i kvalitetu poslovanja važno je njegovati i svjesnost o društveno odgovornom poslovanju. Trudimo se stvarati i održavati tu kulturu od početka poslovanja", kazala je direktorica tvrtke Silvija Repić, ističući kako je organizacija doniranja ponekad zahtjevna te stvara dodatne troškove, no uspijevaju i hrana je spašena prije isteka roka valjanosti.
"Na ovaj način smo dvostruko ponosni jer, ne samo što smo hranu donirali onima kojima je najpotrebnije, već brinemo i o okolišu", naglasila je.
Borzan, koja je svojedobno kao izvjestiteljica Parlamenta radila na izvještaju o smanjenju bacanja i povećanju doniranja hrane, kazala je kako je niz primjera dobre prakse iz zemalja EU. Jedna od njih je i podizanje marketinške privlačnosti donatora i doniranja.
Prema nedavno objavljenom istraživanju, u 2020. je u EU bačeno 57 milijuna tona hrane, a u Hrvatskoj 286.379 tisuća tona.
"Brojke su ogromne, ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja. Pozitivno je što sada imamo službenu polazišnu točku za smanjenje količina bačene hrane. Države EU su se obvezale do 2030. prepoloviti te količine, znači da je cilj za Hrvatsku do tog datuma imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje", rekla je Borzan.
EU i države članice do sada su raspolagale samo procjenama i brojkama dobivenim različitim metodologijama, stoga ovi rezultati predstavljaju osnovu na temelju koje će se donositi buduće odluke i propisi u cilju smanjenja bacanja hrane. Na europskoj razini 55% hrane baci se u kućanstvima, 18% u fazi prerade, 11% u fazi primarne proizvodnje, 9% u ugostiteljstvu i 7% u prodaji i distribuciji.
Prosjek EU je 127 kg, u Hrvatskoj 71 kg. Prema istim kriterijima Hrvatska je druga najbolja po tom kriteriju, odmah iza Slovenije (68 kg). Najviše hrane po glavi stanovnika se baci na Cipru (397 kg), Danskoj (221 kg) i Grčkoj (191 kg).
"Nužno je stalno educirati građane, pogotovo mlade, o vrijednosti hrane i načinima da se smanji njeno bacanje. Primjer su rokovi trajanja, Pola građana EU ne razumije razliku između „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“, a hrvatsko istraživanje je pokazalo da jedna četvrtina ispitanika baca hranu odmah po isteku ovog drugog roka, iako je ta hrana još sigurna za jelo. Naime, „najbolje upotrijebiti do“ znači da proizvođač tvrdi da je do tog dana proizvod najkvalitetniji, da npr. zadržava optimalnu hrskavost i boju, a može biti jestiv dugo nakon isteka roka. Stoga su izmjene rokova trajanja dio velike reforme sustava označavanja hrane u EU, koja proizlazi iz strategije „Od polja do stola“, rekla je Borzan.
Europska komisija bi trebala predložiti novi sustav označavanja do kraja 2022., no još nije poznato kako će to izgledati.
Razmatra se nekoliko opcija, primjerice da se istovremeno stave obje oznake, tako da „upotrijebiti do“ građanima kaže do kad je hrana sigurna za jelo, a „najbolje upotrijebiti do“ do kad zadržava optimalnu kvalitetu. A ima i ideja da se potpuno ukine „najbolje upotrijebiti do“, da ostane samo rok do kad je hrana sigurna za jelo. U Švedskoj i Norveškoj su pak eksperimentalno zamijenili tu oznaku s „najbolja kvaliteta do“ i „najbolje do, ali upotrebljivo nakon“.
"Svaki kilogram bačene hrane je previše, kaže Borzan. K tome, za njenu proizvodnju su potrošeni resursi - rad, gorivo, voda, zemlja, koji su ograničeni i vrijedni.
VIDEO: Snažan potres magnitude 5.7 po Richteru pogodio Italiju, a probudio je i Hrvate: 'Osjetilo se ljuljanje zgrade'