Kopenhagen: Hrvatska u klubu klimatskih ubojica

U žestokoj konkurenciji 192 države Hrvatska je zasjela na prvo mjesto negativne liste 450 svjetskih nevladinih organizacija. Climate Action Network (CAN) dnevno dodjeljuje tri “Fosila dana”, (anti)nagrade zemljama koje se najgore ponašaju na Konferenciji o klimi. Hrvatska prvo mjesto dijeli s Kanadom zbog zahtjeva da se 1990. promijeni kao polazište za izračun emisija CO2.

>>Kolumna: Hrvatska dobila ekološku pljusku

Krug nečasnih zbog CO2
U utorak su se austrijski mediji zgražali nad svojom vladom zbog Austrije u “klubu klimatskih ubojica” jer promašuje Kyoto. 

– Želi li Kanada izbrisati prošlost zato što se ispuštanje CO2 iz nafte dobivene iz naftnih pijesaka udvostručilo od 1990.? – pita se CAN.

Toni Vidan iz Zelene akcije nije iznenađen jer je ona upozoravala da “Hrvatska srlja u blamažu”.
– Tu nagradu obično dobivaju zemlje poput S. Arabije, Kuvajta i SAD-a, krug od desetak zemalja koje godinama opstruiraju klimatske pregovore. Ako naša Vlada hitno ne promijeni stajalište, našoj zemlji prijeti bitno narušavanje ugleda u Kopenhagenu – kazao je.

Ministarstvo zaštite okoliša za “antinagradu” optužuje Zelenu akciju te poručuje da je ispuštanje CO2 za 1990. u Hrvatskoj bilo veće nego što tvrdi Zelena akcija, koja se poziva na dokument UN-ova Odbora za klimu. “Ovo je privremeni cilj RH do pristupanja EU, kada će on biti 20 posto CO2 manje”, piše u priopćenju ministarstva.

Marijana Petir (HSS), predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša, kaže da je riječ o “javnoj percepciji koja ne odgovara pozicijama i zahtjevima Hrvatske”. 

Rusija sljedeća najgora
– Naša zemlja proizvodi 7,2 t CO2 po stanovniku, a prosjek u EU je 11 t – kaže M. Petir i zauzima se za obnovljive izvore energije “kojima se ispuštanje CO2 može smanjiti trećinu i otvoriti 60.000 radnih mjesta izravno, a 13.000 neizravno”. 

Treći je “laureat” Rusija zbog ocjene da su izjave predsjednika Medvedeva o 20-25  posto smanjenja emisija “važna politička izjava”, ali ne stvarna obveza. Minijaturnoj pacifičkoj državi Tuvaluu dodijeljena je, pak, prva nagrada “Svjetlost dana”, zbog prijedloga da se raspravlja zakonski ishod kopenhaškog skupa.