Pod imperativom da 192 vlade u Kopenhagenu imaju dva tjedna za spašavanje svijeta, jučer je Klimatska konferencija započela dramatičnim izjavama, koje su prenijele sve svjetske agencije. Danski premijer Lars Loekke Rasmussen nazvao je skup “prilikom koju si svijet ne može priuštiti da je propusti” te je “bolno svjestan razlika” između delegacija sa 15.000 članova. O velikoj bojazni od neuspjeha svjedoče riječi predsjednice Konferencije Connie Hedegaard koja smatra da “propustimo li ovu šansu, (za spas Zemlje), pitanje je hoćemo li više ikada dobiti novu”.
Pritisak medija
UN-ov klimatski šef Yvo de Boer ipak je zaključio da je “danas više zemalja nego ikada prije predložilo kvote za smanjenje ispuštanja CO2”. Svijet je svjestan da povećanje globalne temperature za više od dva Celzijeva stupnja vodi nepopravljivoj katastrofi, a blok od 43 male otočne države neslužbeno je najavio da će tražiti zaustavljanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C, kako bi se spriječilo da njihove nacije ne nestanu zbog otapanja polova i glečera te rasta razine mora. Oko takvih ciljeva morat će se dogovoriti “veliki igrači” - SAD, čijem su predsjedniku na putu naftni lobiji, Kina i Indija, koje računaju na financijsku pomoć, te EU gdje je zagađenje smanjeno za devet posto.
Da će na konferenciji biti žestoko, pokazuje izjava visokog dužnosnika EU koju je prenio CNN, a prema kojoj “SAD i Kina nisu ponudili dovoljno za uspjeh”, koliko god su izaslanstva tih zemalja jako zadovoljna sobom. Hrvatsko izaslanstvo će za sebe predložiti smanjenje od pet posto do 2020., ali će Hrvatska s ulaskom u EU preuzeti i puno strože ciljeve EU.
Na Konferenciji je bilo i takvih pojava, poput pregovarača iz S. Arabije, koji je izjavio da je “povjerenje u klimatske znanstvenike poljuljano nedavnom aferom s curenjem e-mailova”. Ipak, istraživanje Globescana pokazalo je da danas 64 posto čovječanstva klimatske promjene smatra vrlo ozbiljnim problemom, što je 20 posto više nego 1998. Doprinos Konferenciji daju i mediji, pa je 56 svjetskih dnevnika odlučilo izići s identičnim uredničkim komentarom o klimi kao još jednim pritiskom na političare, a James Hansen, vodeći NASA-in klimatolog, pozvao je na prosvjede i pritiske na političare kako bi se napokon dogovorili.
Raspored prosvjeda
Kao što postoji dnevni raspored aktivnosti političara i znanstvenika u Kopenhagenu od 7. do 18. prosinca, tako je napravljen i raspored aktivističkih događanja. Jedan od najekstremnijih je štrajk glađu osoba diljem svijeta koje su se početkom studenoga odazvale pozivu australske organizacije CJF te namjeravaju do kraja Konferencije gladovati 40 dana.
Spasavajte vasu mamu lazovi, vi nemozete nista spasiti, vi samo mozete ljude ugroziti, sa oruzjem,atomskim,bioloskim i kemojskim, to ste vec napravili, isto tako kako pravite teroristicke napade za svoje ciljeve i onda pricate kako su to teroristi iz arapskih zemalja napravili, lazovi teski i perete ljudima mozak za svoje svrhe....