Kopneni transport prihvatljiv

02.06.2008.
u 19:24
Pogledaj originalni članak

Kakve će biti reakcije na najave o povratku kontroverznom projektu Družba Adria ovisit će ponajprije o tome čemu se vraćamo.
Predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić, jedan od najglasnijih boraca protiv Družbe Adrije, naime, upozorava da bi neprihvatljiv bio povratak projektu kojim bi se nafta prevozila Jadranom, a Omišalj postao izvozna luka, iz istih razloga iz kojih se od njega svojedobno i odustalo.

Ulaganja u cijevi
No, ako premijerove riječi najavljuju realizaciju ideje o kojoj je svojedobno već govorio i koja se kolokvijalno predstavljala kao modificirani projekt Družbe Adrije, ona bi se, prema Piršiću, to mogla izvesti na ekološki prihvatljivoj razini.

Ključna je razlika što u modificiranom projektu luke na Jadranu ne bi bile izvozne luke za naftu, nego bi se ona prije svega transportirala kopnenim putem, objašnjava Piršić.

Uz visoka ulaganja u cijevi naftovoda koji ide kroz Gorski kotar, taj bi transport trebao biti relativno neškodljiv za prirodu. Piršić također kaže da je od izvora u Vladi doznao da se razmišlja upravo o transportu nafte kroz Hrvatsku prema Trstu ponajprije kopnenim putem.

Kad bi, pak, bila riječ o povratku na projekt koji bi uključivao orijentaciju na morski transport nafte, to bi, kaže, bilo osporeno kao i u prethodnom pokušaju unatrag nekoliko godina. I danas bez odgovora ostaju pitanja postavljena nakon Studije o utjecaju projekta Družba Adria na okoliš.

Balastne vode
- Tu bi ponajprije bio otvoren problem balastnih voda koje bi iz tankera istjecale u more, a posebno bi bili ugroženi podzemni izvori pitke vode, preko kojih prolaze deseci kilometara naftovodnih cijevi, kroz koje bi, pak, realizacijom takvog projekta, nafta tekla u obrnutom smjeru od onoga za koji su one projektirane  tumači Vjeran Piršić.

Uglavnom, ostvarivanjem modificiranog projekta Družba Adria, jadranske luke Omišalj, Trst i Kopar ne bi postale izvozne naftne luke, a nafta bi kroz Europu bila transportirana  naftovodom od Constante u Rumunjskoj, preko Pančeva u Srbiji, Slavonskog Broda i Siska do Delnica u Hrvatskoj.
Nastavila bi dalje do Trsta, gdje već postoji Transalpski naftovod koji vodi do Njemačke.

Postoji i drugi naftovod, kojim nafta stiže iz ruske Samare te preko Virovitice i Siska ide dalje prema Delnicama i Trstu, te kroz Udine dalje prema Austriji i Njemačkoj.

Pogledajte na vecernji.hr