SÜDDEUTSCHE ZEITUNG

Korist od NATO-a

29.09.2002.
u 00:00
U Bruxellesu kao i u Berlinu raširena je pogrešna sumnja da će prijam zemalja od Baltika do Balkana oslabiti NATO. No NATO ne gubi na značenju ako postaje veći, nego stoga što je konsenzus među starim NATO-vim partnerima sve slabiji
Pogledaj originalni članak

Savezi dolaze i prolaze. Na NATO-vu susretu u Varšavi toga su možda neki ministri obrana postali malo svjesniji nego inače - konferencija ipak zasjeda u predsjedničkoj palači, dakle baš u onim zidinama gdje je 1955. potpisan Varšavski pakt. Anti-NATO pakt je povijest, pred palačom u varšavskom središtu više od tri godine vijori se plava zastava zapadnoga saveza.

Mjesto događaja ipak ne bi smjelo ministre dovesti do uspavanog osjećaja trijumfa. Godinu dana poslije terorističkog napada na Ameriku i dva mjeseca prije velikog NATO-va susreta na vrhu u Pragu, savez mora naći odgovore na svoja dva sudbinska pitanja: ono o čemu i ono o komu. Što je nova zadaća NATO-a u doba protuterorističke borbe? I tko još treba - uz novake Poljsku, Češku i Mađarsku - pripasti Savezu? Na oba pitanja treba odgovoriti istodobno, ali ne smije ih se pomiješati. Inače će biti prevelika opasnost da se NATO-ovi kandidati učine žrtvenim jarcima za sadržajnu krizu. U Bruxellesu kao i u Berlinu raširena je pogrešna sumnja da će prijam zemalja od Baltika do Balkana oslabiti NATO. No NATO ne gubi na značenju ako postaje veći, nego stoga što je konsenzus među starim NATO-vim partnerima sve slabiji. Odbijanje Amerikanca Donalda Rumsfelda da u Varšavi razgovara s Nijemcem Peterom Struckom jedan je od primjera.

Još prije izborne borbe Gerharda Schroedera protiv Georgea Busha sukob oko mogućeg iračkoga rata otvorio je pogled na transatlantski jaz. U Europi raste zabrinutost zbog američkog samostalnog pohoda, u Americi nepovjerenje prema nesigurnim kantonistima. Bush, koji je poslije 11. rujna zahvalno odbio NATO-vu pomoć, postavio je jasne uvjete za moguću daljnju primjenu saveza.

U svojoj nacionalnoj sigurnosnoj strategiji Bush obećava da bi NATO mogao za sigurnost svojih članica postati tako važan kao tijekom hladnoga rata - pod pretpostavkom da se promijeni. NATO treba postati suvremeniji i okretniji, treba se umiješati posvuda gdje su "ugroženi njegovi interesi". Novo područje primjene bio bi dakle svijet. Osim toga, Bush zahtijeva preventivne udare, opasnosti treba "uništiti prije nego što dostignu naše granice". Za NATO bi to bila posve nova doktrina: napad kao najbolja obrana.

Da bi se NATO održao Europljani ne mogu pristati na sve američke planove. Da bi se NATO održao, Europljani se moraju prihvatiti planova za NATO koji koristi ne samo vlastitoj nego i američkoj sigurnosti. Rumsfeld je u Varšavi predlagao NATO-vu brzu napadačku postrojbu kao doprinos saveza protuterorističkom ratu. Prijedlog je pozitivno prihvaćen. To budi nadu: čini se da još nije došlo vrijeme za odlazak NATO-a, zaključuje Daniel Broessler. (H)

Pogledajte na vecernji.hr