Simptomi infekcije koronavirusom kod djece blaži su nego u odraslih, a teži oblik COVID-19 češći je kod djece koja imaju neke kronične bolesti te istovremenu infekciju drugim respiratornim virusom - jedan je od zaključaka prve velike europske znanstvene studije o ovoj bolesti u djece. Zaključak je to posebno važan zbog neizbježne sezone drugih respiratornih bolesti poput gripe koja, u kombinaciji sa SARS-CoV-2, uzrokuje tešku bolest i u najmlađih. U tom prvom opsežnom znanstvenom radu, inače objavljenom u časopisu Lancet, koji je obuhvatio podatke o djeci oboljeloj od korone u 21 europskoj zemlji, sudjelovali su i hrvatski stručnjaci iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" prim. dr. sc. Srđan Roglić i dr. Nina Krajcar.
Infekcija gornjih dišnih puteva
Osim navedenog, važni zaključci govore i da zemlje koje nisu zatvarale vrtiće i škole nemaju više, štoviše, imaju čak i manje oboljele djece od onih koje su to učinile, ali i da je većina djece u Hrvatskoj ovu infekciju dobila od ukućana. - COVID-19 u djece bitno je blaža bolest nego u odraslih, što je potvrdilo i istraživanje u kojem smo sudjelovali. Bolest se u većine djece manifestira kao infekcija gornjih dišnih putova i klinički ju je gotovo nemoguće razlikovati od drugih respiratornih infekcija. Najčešći su simptomi kašalj, grlobolja i vrućica, a rjeđi su drugi respiratorni simptomi, proljev i povraćanje te glavobolja. Gubitak osjeta njuha i izrazita slabost koje smatramo karakterističnima za COVID-19 u odraslih neuobičajeni su u djece.
Video: Pravni stručnjaci odgovaraju na pitanje: Mogu li se kazniti oni koji ne nose maske?
Prema podacima koje imamo trenutačno, u prvom valu epidemije, od početka ožujka do sredine svibnja, oboljelo je 129 djece mlađe od 19 godina, a od toga je na bolničkom liječenju bilo njih desetak. Svi su imali blažu kliničku sliku, a djeca koja su bila na bolničkom liječenju hospitalizirana su iz epidemioloških razloga, a ne zbog težeg tijeka bolesti te kod njih nije bilo potrebe za intenzivnim liječenjem - objašnjavaju nam prim. Roglić i dr. Krajcar pa dodaju kako je i u ovom valu epidemije kod djece klinička slika jednaka kao i na proljeće, odnosno riječ je o blažim oblicima bolesti. Izuzetak je, navode, jedno dijete od 16 godina koje je zbog potrebe za primjenom kisika kratkotrajno boravilo u jedinici intenzivnog liječenja, no nasreću ubrzo se oporavilo. Istraživanje u kojem su sudjelovali ovi stručnjaci najveće je istraživanje o COVID-19 u djece izvan Kine i prvo u Europi koje je obuhvatilo više zemalja.
Najmlađi ne prenose virus
Na pitanje zašto djeca manje obolijevaju, znanost još uvijek nema odgovor pa i ovi liječnici kao mogućnosti navode da je to možda zato što su djeca manje izložena zbog kontakta s manje ljudi, imaju blagu bolest pa se dijagnoza rjeđe postavlja ili im je drukčiji imunološki odgovor. U svakom slučaju, dosadašnji podaci navode i da zatvaranje vrtića i škola nije znatno pridonijelo manjem broju oboljele djece. - Primjer za to je Švedska, koja je imala najblaže epidemiološke mjere. Ondje je udio djece među svim oboljelima oko dva posto, a u Hrvatskoj je u prvom valu oboljelo 129 djece na oko 2200 ukupno oboljelih, znači gotovo šest posto, iako djeca nisu išla u školu. Prema navedenoj europskoj studiji, 60 posto djece zarazilo se od ukućana, a kod nas je taj udio mnogo veći, više od 90 posto - govore nam stručnjaci pa dodaju kako novija južnokorejska epidemiološka studija sugerira da mlađi od 10 godina ne doprinose bitno prijenosu virusa, dok djeca i mladi od 10 do 19 godina virus prenose koliko i odrasli, a možda i više.
Sta kaze Penelopea na ovo