Kosovski Srbi u strahu zbog ukidanja dinara: 'Ugrožene su naše plaće i mirovine'

Od početka veljače srpski dinar, po odluci Kosovske središnje banke, više se ne može koristiti na Kosovu. Na sjeveru Kosova, gdje žive gotovo isključivo Srbi, transakcije se uglavnom obavljaju u dinarima. U Zubinom Potoku je dug red ispred Poštanske štedionice, jedine srpske banke koja još radi na području Kosova. Miloš Vučinić (26) s roditeljima živi u selu Zupče sjeverno od Zubinog Potoka. Namirnice uglavnom kupuju u seoskoj trgovini. Otkako Miloš zna za sebe, ondje se plaća dinarima.

„Odluka koju je premijer Kurti donio o dinaru ima utjecaja na ljude na sjeveru", žali se Miloš. Posljedice naravno osjećaju i njegovi roditelji. Miloševa majka, koja radi kao odgajateljica u Zubinom Potoku, prima plaću iz Beograda. Prošli put se morala voziti 40 kilometara do Raške kako bi podigla novac, prenosi Deutsche Welle.

>> FOTO Jedan policajac ubijen, drugi je ozlijeđen u pucnjavi na sjeveru Kosova u neredima prošlog rujna

Već je nekoliko transportera sa srpskim dinarima zaplijenjeno ili zaustavljeno na granici. Zbog toga je u Sjevernoj Mitrovici ovog tjedna  prosvjedovalo na tisuće građana, a zapadni dužnosnici i veleposlanici su kritizirali Prištinu zbog jednostrane mjere. U ponedjeljak je Kosovska središnja banka odobrila prijelazno razdoblje od tri mjeseca. Tri banke koje posluju i na Kosovu i u Srbiji – Raiffeisen, NLB i ProKredit – ovlaštene su da primaju dinare i konvertiraju ih u eure, platežno sredstvo na Kosovu. Doneseni su i neki prijedlozi kako da se ubuduće dinar mijenja za euro.

Paralelne strukture na Kosovu

„Ovaj problem ne pogađa samo sjever Kosova nego i cjelokupno srpsko stanovništvo na Kosovu jer direktno utječe na isplatu plaća, mirovina i socijalne pomoći za oko 95.000 građana“, kaže nam Ilir Deda s Instituta za humanističke znanosti u Beču. Srbija na Kosovu i dalje upravlja školama, bolnicama i javnim uredima. Bivši kosovski zastupnik Deda kaže da valuta nije tu ključno pitanje. „U pitanju je nedostatak sveobuhvatnog rješenja za institucije koje Srbija financira i kontrolira na Kosovu“, dodaje on.

POVEZANI ČLANCI:

Rješenje bi bilo u Zajednici srpskih općina koja bi uredila to kako Srbija podržava institucije koje bi bile uključene u kosovski sustav. Ali, Priština od 2013. ne sprovodi dogovor iz Bruxellesa i koči formiranje Zajednice srpskih općina. I inače je dijalog pod posredovanjem Europske unije odavno u slijepoj ulici i svodi se na kontrolu štete i sprječavanje eskalacije napetosti, recimo oko registracijskih tablica za automobile. Nakon posljednjih pokušaja prošle godine u Ohridu i Bruxellesu, srpski predstavnici jasno su rekli da neće sprovoditi neke točke od dogovorenih, posebno one koje se tiču prijema Kosova u UN.

Dijalog pod vodstvom Bruxellesa je jedino što postoji

Za Branislava Krstića, novinara i analitičara iz Sjeverne Mitrovice, odluka o dinaru predstavlja „povredu kolektivnih prava“. „Glavni cilj je da se onemogući preživljavanje Srba na Kosovu“, kaže Krstić. Isto tako na stvar gleda i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. On je na hitnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a govorio o „zločinima protiv čovječnosti“ i „kršenju Rezolucije 1244“.

Kosovski premijer Albin Kurti je pak rekao da uvođenje jedinstvene valute u obliku eura nije nikakva odmazda nad Srbima nego pokušaj da se suzbiju financijske malverzacije. Obećao je bolju komunikaciju s kosovskim Srbima i olakšice pri prelasku na euro. Vijeće sigurnosti UN-a je uputilo na EU objasnivši da se ovakva pitanjarješavaju pod kontrolom Bruxellesa. S time se slaže i Deda. „Dijalog uz posredstvo EU-a je izazovan proces, ali je jedino što imamo i što ćemo imati u bliskoj budućnosti“, kaže on za DW.

„Poglavlje normalizacije odnosa između Kosova i Srbije ne može biti zatvoreno bez odlučnog, vjerodostojnog i vizionarskog angažmana Zapada“, uvjeren je Deda.

Neizvjesna budućnost

Nova pravila Prištine poremetila su svakodnevicu kosovskih Srba. Recimo, vlasti u Beogradu isplaćuju mjesečnu stipendiju od 12.000  dinara (oko 100€) dobrim učenicima. Sada je nejasno kako će taj novac stizati na Kosovo, rješenje bi se trebalo naći u prijelaznom razdoblju od tri mjeseca.

Miloš, koji je i sam pohađao srpsku školu u Zubinom Potoku, priznaje da strahuje. Pita se što je sljedeće. „Kosovski pečat na našim svjedodžbama i diplomama ili možda zabrana srpskih škola?" Kaže, neizvjesna je budućnost Srba na Kosovu. Miloš sam razmišlja o odlasku u Beograd ili inozemstvo.