'Kosovski ustav' udaljuje Srbiju od EU

Ovog će vikenda građani Srbije na referendumu glasovati o novom ustavu, u kojem je već na početku naglašeno da je Kosovo, na kojem danas živi oko 100.000 Srba, ali i preko devedeset posto Albanaca, "neotuđivi" dio Srbije. Za razliku od susjednih država, nastalih nakon raspada bivše države, u Srbiji nije teško zamijetiti nezainteresiranost za politiku. Ljudi su nezadovoljni stanjem i, kada im se postavi kakvo političko pitanje, uglavnom odmahuju rukom.
Međutim, to očito nije slučaj kada je riječ o Kosovu. Da bi referendum o novom ustavu bio pravovaljan, na birališta bi morala izaći najmanje polovica građana. Već za prvih ispitivanja javnog mnijenja pokazalo se da barem 55 posto građana želi izaći na izbore te da taj izlazak smatra "dužnošću". Premijeru Vojislavu Koštunici uspjelo je u kratkom roku uvjeriti i političke stranke i stanovništvo da bi srpska pozicija kod pregovora o budućem statusu Kosova bila "snažnija" ako Kosovo u novom ustavu postane "neraskidivi" dio Srbije. Isto tako premijer uvjerava javnost, da će Rusija "spriječiti" neovisnost Kosova.

Znakovito je, da je u novom ustavu i vojska dobila ulogu da brani svaki dio neotuđivog teritorija. Što će biti ako Šešeljevi radikali koji bi, prema istraživanjima, mogli dobiti i do 40 posto glasova, pobijede na izborima? Kakva bi to bila prijetnja stabilnosti? Nije teško zamisliti da u slučaju neovisnosti Kosova zatraže vojnu intervenciju pozivajući se pritom baš na novi ustav.

Uostalom, to su već više puta najavljivali, a to bi poremetilo stabilnost i u susjednoj Makedoniji, koja je kandidat za Europsku uniju. Helsinški odbor je novi ustav već kritizirao, upozorivši pritom da u ustavu nema govora o državi građana, nego da je Srbija opisana kao država Srba i nacionalnih manjina koje u njoj žive. Nezadovoljna novim ustavom je i Vojvodina, za koju ustav doduše predviđa gospodarsku samostalnost, ali ne i političku.

 Beograd početkom prosinca namjerava raspisati prijevremene izbore i nije teško pogoditi da su i ustav i izbori u funkciji sprječavanja ili barem usporavanja neovisnosti Kosova. Beograd bi mogao pritom postići i djelomičan uspjeh jer, premda glavni pregovarač o Kosovu, Ahtisaari, ostaje pri svojoj tvrdnji da će do kraja godine biti donesena odluka o Kosovu, postoje predviđanja da bi se ta odluka ipak mogla odgoditi za prvi dio sljedeće godine.

Napokon, inzistiranje na "neotuđivosti" Kosova Srbiju će znatno udaljiti od euroatlantskih integracija. Za svakog kandidata, bilo za Europsku uniju bilo za NATO, Zapad traži da ne postoje teritorijalni zahtjevi, dok ih Srbija u novom ustavu unaprijed najavljuje.