Izborna matematika: Koštaju sabori, ali i prijelazna vlada

Pregovori, razgovori, političke kombinacije i kuhinje okupiraju javnost od izborne noći, a dok se političari domišljaju na koji će se način doći do većinske Vlade, mi smo izračunali koliko bi nas u kojem scenariju koštale izborne peripetije. Pravo na godinu dana primanja imaju stotine ljudi u Hrvatskoj koji su dobili status dužnosnika i zato je vrlo teško izračunati koliko politička previranja i neizvjesni izbori mogu na kraju koštati građane.

Vlada od oko 100 ljudi

Trošak koji ni u jednom scenariju nećemo izbjeći je naknada strankama za troškove izbora što je iznos od 28 milijuna kuna. Već smo na organiziranje izbora s neizvjesnim rezultatom potrošili i 120 milijuna kuna. To je ukupno 148 milijuna kuna koliko su nas do sada koštali izbori i koje nije moguće smanjiti. Daljnji troškovi ovise o ishodu pregovora i dogovora stranaka u parlamentu i potezima predsjednice jer postoje tri scenarija s potpuno različitim troškovima. Najskuplji scenarij bio bi raspuštanje Sabora koji se nije konstituirao, raspisivanje novih izbora i prijelazna stručna Vlada koju bi imenovala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović da vodi zemlju do sklapanja izabrane Vlade. Tu se troškovi za porezne obveznike dižu na čak 240 milijuna kuna. Najveći pojedinačni trošak bio bi raspisivanje novih izbora što stoji 120 milijuna kuna. Pretpostavili smo da se liste na ponovljenim izborima ne bi mnogo promijenile pa smo uračunali oko 18 milijuna kuna za isplatu godišnje plaće sabornicima koji na ponovljenim izborima ne bi osvojili mandat. Cijela Vlada, uključujući zamjenike i pomoćnike ministara, može koristiti godišnju plaću, ali uzmemo li za pretpostavku da dio tih ljudi ipak ulazi u Sabor nakon ponovljenih izbora, iznos za njihove plaće iznosio bi oko 13 milijuna kuna. Prijelazna stručna Vlada sastoji se od najmanje 21 ministra, 21 zamjenika ministra i pomoćnika ministara kojih je u Hrvatskoj 69. Treba imenovati i glasnogovornika Vlade te predstojnika Ureda Vlade i njegova zamjenika. Svi ti ljudi imali bi sva prava dužnosnika pa tako i pravo na godišnju plaću nakon kratkog mandata koji bi odradili u nekoliko mjeseci intermezza do završetka ponovljenih izbora. Tako bi predsjedničina Vlada koštala građane oko 56 milijuna kuna u godini nakon što bi dužnost te garniture završila. Te bi ljude vjerojatno bilo i jako teško nagovoriti na ulazak u Vladu jer moraju biti nestranački ljudi i stručnjaci za svoja područja, a nakon dužnosti godinu dana ne bi smjeli raditi u struci. Iako je iznos naknade u godinu dana nakon dužnosti skup za porezne obveznike, drugih šest mjeseci nakon izbora dužnosnici bi imali neto primanja manja od 10.000 kuna mjesečno što je uglavnom niže od dohotka koji ostvaruje kategorija ljudi koja bi mogla biti u užem krugu. Drugi scenarij koji podrazumijeva konstituiranje Sabora jeftiniji je za 18 milijuna kuna jer bi se dogodilo više preklapanja između saborskih i dužnosničkih mandata pa bi bilo manje ljudi na listi za godišnju naknadu.

Dogovor je najmanji teret

Najjeftinija varijanta za porezne obveznike je da se zastupnici izabrani 8. studenog dogovore oko parlamentarne većine i izaberu Vladu. U tom slučaju, uz potrošenih 120 milijuna kuna, trebalo bi još izdvojiti novac za bivše parlamentarne zastupnike i bivše državne dužnosnike. Naime, od 151 zastupnika čak ih je 76 novih što znači da toliko zastupnika iz bivšeg saziva Sabora ima pravo na punu plaću šest mjeseci te još šest mjeseci imaju pravo primati pola iznosa plaće. Za stare zastupnike tako se stvara trošak od otprilike 18 milijuna kuna. Ako Vladu sastavi HDZ, onda će više državnih dužnosnika, a među njima su i zamjenici i pomoćnici ministara, koristiti istu mogućnost, a ako Vladu sastavi SDP, pretpostavlja se da će zadržati sličan kadar. Kad bi svi pomoćnici ministara koristili tu mogućnost, to je trošak od 12 milijuna kuna, a s obzirom na to da među dužnosnicima ima još niz fotelja s novim kandidatima, procijenili smo trošak na 20 milijuna kuna. S pokrivanjem troškova strankama dolazimo do brojke od 66 milijuna kuna.

>> Novi izbori najrealniji, Mostova demokracija bez oporbe nije dobra