Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač odmah je na početku mandata, kako je i najavio, krenuo u saniranje i jačanje odnosa sa susjedima pa nakon odlaska u BiH krajem prošlog tjedna, danas boravi u jednodnevnom posjetu Mađarskoj s kojom Hrvatska već nekoliko mjeseci ima vrlo zahlađene odnose zbog izbjegličke krize.
"Stanje u odnosima s našim susjedima moramo poboljšati. S nekim su se susjednim zemljama - Slovenijom, Mađarskom i Srbijom - odnosi uslijed izbjegličke krize pogoršali. Bilo je puno vike, galame, propusta prošle godine kada je krenuo izbjeglički val prema Hrvatskoj. Jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike je saniranje, to jest jačanje odnosa sa susjedima", rekao je novi šef hrvatske diplomacije prošli tjedan u intervjuu za Hinu.
On je za svoje prvo inozemno odredište u novoj ulozi odabrao BiH i poručio kako je to jasan pokazatelj opredjeljenja nove hrvatske vlade za popravi odnose sa susjedima.
Drugo odredište mu je Budimpešta gdje će se danas sastati sa svojim mađarskim kolegom, šefom diplomacije Peterom Szijjartom, a najavljen je i susrest s ministrom obrane, predsjednikom parlamenta i njegova vanjskopolitičkog odbora te predavanje na mađarskom institutu za međunarodne odnose.
Mađarska je u samom začetku bila dio tzv. balkanske izbjegličke rute dok vlada premijera Viktora Orbana nije zatvorila granice, najprije sa Srbijom lani u rujnu, a potom s Hrvatskom mjesec dana kasnije. Njegov je potez razljutio mnoge europske zemlje koje su smatrale da se Mađarska ponaša sebično, a Hrvatska je bila i izravno pogođena.
Kovač smatra da je vlada u odlasku posvađala Hrvatsku sa susjedima i nije pokazala efikasnost. Nova hrvatska vlada sa susjedima će biti u kooperaciji, a ne u konfrontaciji, poručio je.
Orban je nedavno kazao da njegova zemlja više neće dopustiti izbjeglicama da uđu na njezin teritorij. "Imigrantska ruta može ići kamo god hoće, ali sigurno je da neće prolaziti kroz Mađarsku", izjavio je Orban u tjednom intervjuu na radiju odgovarajući na nagađanja da bi izbjeglice s balkanske rute mogle skrenuti prema Rumunjskoj i potom ponovno prema Mađarskoj.
Isto tako izjavio je da bi žičanu ogradu trebalo postaviti i na makedonskoj i bugarskoj granici s Grčkom.
Dok je trenutno Mađarska izuzeta od izbjegličke rute, one svakodnevno i dalje pristižu u Hrvatsku, te preko Slovenije i Austrije idu prema Njemačkoj. Kovač je rekao da će ih Hrvatska primati sve dok će to činiti i Njemačka. Najavio da će, učini li to Berlin, i Hrvatska zatvoriti granice i razmotriti njihovu fizičku zaštitu. Kategorički je otklonio mogućnost da Hrvatska postane tzv. 'hot spot', ali je naglasio da se nova hrvatska vlada zalaže za europsko, civilizirano rješenje problema.
Opće je stajalište da bi se kriza morala riješiti u sljedećih nekoliko tjedana, jer će se s dolaskom proljeća i lijepog vremena migrantski val pojačati.
Ina i MOL
U svjetlu izbjegličke krize ostao je pomalo zaboravljen spor Hrvatske i Mađarske oko Ine i MOL-a.
Posljednjih godina odnosi između dva najveća Inina dioničara, MOL-a i hrvatske vlade, bili su prilično napeti.
Bivši hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavio je prošle godine u svibnju da će Hrvatska poslati MOL-u novi dioničarski ugovor za Inu kako bi se redefinirali odnosi, ali nije naveo detalje tog ugovora.
MOL je vlasnik nešto manje od 49 posto Ine, a hrvatska Vlada kontrolira gotovo 45 posto, a ta se dva najveća Inina dioničara već nekoliko godina spore oko upravljačkih prava i budućeg razvoja jedne od najvećih hrvatskih kompanija.
Zagreb želi više utjecaja u donošenju odluka o Ini, a MOL želi zadržati upravljačka prava.
Upitno je ostalo i suđenje predsjedniku uprave i generalnom direktoru MOL-a Zsoltu Hernadiju. Hernadi je još 2013. optužen da je dao 10 milijuna eura mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu čime je osigurao MOL-ova upravljačka prava u Ini, no do danas je ostao nedostupan hrvatskom pravosuđu.
Pozivajući se na informacije mađarskog neovisnog istraživačkog portala Jutarnji list objavio je da je Prizivni sud u Budimpešti odlučio obustaviti kazneni postupak protiv Hernadija za davanje mita. Na taj način, a suprotno tumačenjima njegova odvjetničkog tima da je u tom slučaju donesena pravomoćna presuda pred mađarskim sudom na temelju koje Hernadi može izbjeći suđenje pred hrvatskim pravosuđem, ostavljena mogućnost da hrvatski sud obnovi europski uhidbeni nalog protiv njega kako bi mu se moglo suditi bez ikakvih procesnih ograničenja.
Odvjetnik bivšeg premijera Ive Sanadera, Čedo Prodanović, kazao je u ponedjeljak da ga ne brinu posljednje informacije prema kojima predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernadi u Mađarskoj nije pravomoćno oslobođen za davanje mita Sanaderu, jer će biti oslobođen u Hrvatskoj.
Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda je krajem prosinca odlučilo spojiti suđenja Sanaderu i Hernadiju kojemu je suđenje u odsutnosti trebalo početi još u veljači prošle godine, ali je odgođeno jer s Vrhovnog suda nije vraćen spis koji je tamo završio nakon što se Hernadijeva obrana žalila što cijela dokumentacija u tom opsežnom slučaju nije prevedena na mađarski.
>> Hrvati u BiH motor eurointegracija, Hrvatska će snažno pomoći
Ljudi, naučite već jednom da u vanjskoj politici ne postoje prijateljske zemlje, postoje samo interesi, a ako ti interesi nisu isti onda se ostavlja dojam da nismo u prijateljskim odnosima s nekom zemljom. Što se izbjegličke krize tiče, mi smo mogli zadržati dobre odnose s Mađarskom samo ako im npr. ne šaljemo izbjeglice, a u tom slučaju imali bismo ih ovdje sad već podosta. Što se Njemačke tiče, bit ćemo u dobrim odnosima ako nečemo sve svjetlovode u vlasništvu države i državnih tvrtki ugraditi u novi državni telekom, već ćemo i dalje dozvoliti monopol HT-u. Itd. Sve ovisi od zemlje do zemlje. I kad vam novi ministar VP kaže da smo sad u super odnosima s nekom zemljom, onda se zapitajte što smo im ustupili za to, jer Hrvatska nije neki međunarodni faktor da mi budemo u poziciji da netko nešto nama ustupa.