Čokolade, kvalitetniji sirevi, suhomesnati proizvodi, parfemi, alkoholna i bezalkoholna pića, začini, kava, cedevita... Iako takve proizvode trgovci u maloprodaji navode kao najveće mete dugoprstića, krade se doista sve – i ogromni televizori i druga tehnička roba, odjeća, cijele palete određenih proizvoda – ovisno tko, zašto i kako krade, čulo se na jučerašnjoj 1. konferenciji o sigurnosti u maloprodaji SIGShop 2016. koju su organizirali Hrvatski forum za urbanu sigurnost i časopis Zaštita.
Porazna statistika
Marijan Benko, izvršni direktor za korporativnu sigurnost Agrokora, kaže kako podatke za njihove trgovine nisu posebno pripremali, no prema Global Retail Theft Barometeru 2014.-2015., globalni gubici zbog krađa u trgovini iznose čak 123 milijarde dolara, oko 1,42% ukupnog prometa, što znatno utječe na profitabilnost. Prvi put, tvrdi se, krađe kupaca premašile su krađe zaposlenika koji sudjeluju u 39% svih gubitaka. Kupci sudjeluju u 38%, dobavljači u 7%, a administrativne pogreške u 16% gubitaka. Na nivou Europe, gubici su manji, 1,05% prometa, u kojima kupci sudjeluju s 42, zaposlenici s 25, dobavljači s 9, a s 24% administracija. No preslikamo li taj postotak na Hrvatsku gdje je u 2014., prema podacima Fine, 20 najvećih poduzetnika robom široke potrošnje ostvarilo 84 milijarde kuna, u nas se godišnje ukrade robe za gotovo milijardu kuna.
– Ulažemo značajna sredstva kako bismo osigurali maksimalnu razinu sigurnosti. Svaki naš core biznis je specifičan. Imamo 20 maloprodajnih tvrtki, 26 koje se bave hranom i poljoprivredom, devet za turizam, proizvodnju energije... što znači da se brinemo o cijelom nizu proizvoda, o velikim količinama robe, a s druge strane imate sve više kompanija koje se osnivaju samo s ciljem da prevare, uzmu robu i nikad je ne plate te nestanu – kaže Benko. Iako policija kaznenu prijavu po službenoj dužnosti podnosi tek za štetu veću od 1000 kuna, za recidiviste, ako i ukradu manje, nema tolerancije. Kradljivci folijom prekrivaju kodove, premještaju robu u ambalažu jeftinijih proizvoda ili zamijene deklaracije, bježe s robom...
U Pevecu znaju kako
No puno veći i “skuplji” problem organizirane su krađe, tučnjava kako bi treći zbrisao s televizorom, dok djelatnici, primjerice, otuđenu robu iznose kroz smeće, preko otpisa jer je navodno oštećena ili joj je istekao rok trajanja... Direktor korporativne sigurnosti Peveca Marijan Ružman kaže kako oni na 19 centara s 230.000 m² trgovina i 500.000 m² vanjskog prostora imaju 1942 kamere i 47 servera videonadzora, uz pomoć kojih su identificirali lopove i nadoknadili 60.000 kuna štete, polovicu od 125 tisuća kuna iz druge polovice 2015.
– Sigurnost nije trošak, nego strateška investicija. Već samom prevencijom trošak se smanjuje – poručio je jučer Benko.
>> 'Vidio sam bakicu kako je krala jaja za kunu, srce mi je stalo'
Političke elite uče sirotinju zanatu svojim primjerom i filozofijom ..."tko je jamio jamio je"...