euforija

Krah Isaaca Newtona, dioničara Južnog mora

Foto: VL
Krah Isaaca Newtona, dioničara Južnog mora
VL
Autor
Hrvoje Dečak
04.07.2010.
u 10:51
Ljeti 1720. astronom je izgubio 20.000 funti, što bi danas bilo oko tri milijuna. I veliki je fizičar podlegao jednoj od najvećih burzovnih eurofija u povijesti.
Pogledaj originalni članak

Ljeti 1720. godine Londončanima je više od sunca glave usijala burzovna euforija zbog dionica Kompanije Južnog mora. Ta je dionica još na početku godine vrijedila tek nešto više od sto funti, a u srpnju je dosegnula tisuću funti i velika je većina vjerovala da će rasti i dalje.

Kao što to i danas biva, mnogi su ulagali sve što su imali, pa i više od toga. U masi zaslijepljenoj pohlepom te 1720. bili su i neki od najvećih umova čovječanstva, poput fizičara, matematičara i astronoma Sira Isaaca Newtona. Isprva, Newton je nakon nekog vremena prodao dionice i zaradio 7000 funti uz prinos od 100 posto. Ali nije mu bilo dosta!

Nekoliko mjeseci kasnije, u zamahu divljeg entuzijazma na tržištu, ponovno je kupio dionice “Južnog mora”, sada već znatno skuplje. A onda je uslijedio krah: ubrzo je počeo pad, najprije polagano, a onda se dionica doslovce strmoglavila i do početka jeseni izgubila 80 posto vrijednosti. Newton je izgubio 20.000 funti, što bi danas iznosilo gotovo tri milijuna. Svu životnu ušteđevinu izgubio je jedan drugi uglednik, slikar Sir Godfrey Neller, koji je ostavio najpoznatiji portret Newtona - svojeg kolege po tituli i gubitku.

Ostale su čuvene riječi slavnog fizičara, u tom trenutku ojađenog i bijesnog dioničara: “Mogu u detalje izračunati kretanje nebeskih tijela, ali ne i pomahnitalost ljudi!” Do svoje smrti 1728. zabranio je bilo kome da izgovori riječi “Južno more” u njegovoj nazočnosti!

A kako je uopće došlo do “mjehura Južnog mora”? Ta je kompanija osnovana 1712. radi trgovine s Južnom Amerikom. Godine 1719. pojavio se u njoj stanoviti John Blunt, trgovac kojeg je fascinirao uspjeh “Mississippi projekta” u Parizu, iza kojeg je stajala francuska vlada. Služeći se korupcijom na dvoru engleskog kralja Georgea I., gdje je bilo bitno pridobiti i njegove ružne ljubavnice, obećao je da će “Južno more” preuzeti nacionalni dug od 51 milijun funti!

Uvjerio je vladu da umjesto godišnje državne otplate primi dionice kompanije. Zatim je počeo širiti priče o nepreglednom zlatu otkrivenom u Južnoj Americi i put prema euforiji bio je otvoren... Ni drugi prevaranti nisu sjedili prekriženih ruku. Nicale su “Kompanija za proizvodnju četvrtaste topovske tanadi za borbu protiv Turaka”, “Kompanija za proizvodnju maslaca od bukova žira”, a jedan je lukavac prodavao dionice “Kompanije za pothvat Velika zarada, ali da nitko ne zna o čemu je riječ”. Već prvoga dana prikupio je 2000 funti i - tiho napustio grad...

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

CU
cunt
16:59 15.08.2010.

kaj se dogodilo sa Kležom iz rubrike Povijest ???? sigurno je otiše u Disneyland

JA
Jazuji
09:41 05.07.2010.

Kompanija je genijalan način za stjecanje individualnoga bogatstva bez individualne odgovornosti i tako već nekih 500 godina.

OB
-obrisani-
18:29 11.07.2010.

Ovo je najbolji primjer svim znanstvenicima da na misle o novcu nego o znanosti. Tu su puno bolji, puno daju, ali kad počnu misliti o novcu tada gube i oni i mi......