Krah školskog sustava: Učenici ne znaju ni hrvatski ni matematiku

Na ovogodišnjoj državnoj maturi čak 8800 maturanata nije uspjelo ostvariti minimalni prag prolaznosti, a koliko ih je od spomenutog broja službeno palo državnu maturu, bit će poznato u ponedjeljak, kada će Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje, zadužen za provedbu državne mature, objaviti konačne rezultate.

Ne znaju vlastiti jezik

U ukupan broj pristupnika koji nisu ostvarili prag na ispitima iz hrvatskog i matematike ulaze i učenici strukovnih škola i gimnazijalci, no samo gimnazijalci padaju državnu maturu. Naime, njima su obvezni ispiti državne mature jedini dokaz o završetku srednjoškolskog obrazovanja, a jedinica na jednom od obveznih predmeta automatski znači i nemogućnost upisa željenog fakulteta i obvezu ponavljanja državne mature, dok je za učenike strukovnih škola slika drukčija. Matura za njih ne znači službeni kraj srednjoškolskog obrazovanja pa jedinica iz obveznog predmeta na maturi može značiti tek lošiji ili nikakav plasman prilikom upisa na željeni fakultet.

– Rezultati se mijenjaju iz sata u sat i još nemamo službene rezultate državne mature. Bez obzira na promjene, svjedočimo trendu sve lošijeg uspjeha učenika na državnoj maturi, a ovogodišnji rezultati pokazatelj su niske razine znanja hrvatskog i matematike – kazala je tako za Večernji list Ivana Katavić, ravnateljica Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Štoviše, rezultati mature u hrvatskom i matematici u suprotnosti su sa zaključenim odličnim ocjenama gimnazijalaca jer njih 14.147 iz cijele Hrvatske iz materinskog jezika imaju na kraju četvrtog razreda gimnazije zaključen odličan.

– Lani su se loši rezultati iz hrvatskog pripisali pjesništvu, no ove godine pjesništvo nije razlog lošim rezultatima. I bez pjesništva učenici su ostvarili lošiji rezultat na maturi. Ovakav trend povezan je i s rezultatima PISA istraživanja po kojem su naši učenici ostvarili loše rezultate – kazali su iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

U ponedjeljak će se znati i koliko je točno od 8800 učenika predalo prazne papire ne napisavši na maturi baš ništa, a ako je suditi po prošlogodišnjim rezultatima, takvu praksu primjenjuju uglavnom učenici strukovnih škola. Oni najbolje rezultate ostvaruju na prirodoslovnim i tehničkim izbornim predmetima te u stranim jezicima.

Važna napomena u praćenju konačnih rezultata državne mature jest i činjenica da se prag prolaznosti na svakom ispitu postavlja ovisno o rezultatima pa se u ponedjeljak može dogoditi da ljestvica ipak bude drukčija nego ova koju smo sastavili prema prvim rezultatima mature koji trenutno svjedoče o katastrofi.

Ispiti ipak nisu bili nesavladivi

A je li doista bilo tako teško na ispitu hrvatskog i matematike, pitali smo maturante koji su pisali maturu.

– Matura iz hrvatskog nije bila teška, imala sam sreće jer sam imala odličnu profesoricu koja nas je za maturu pripremala od prvog razreda. Zadaci s polaznim tekstom bili su nešto teži, trebalo je tekst pročitati više puta, ali ništa nesavladivo. Što se eseja tiče, tema se mogla odmah prepoznati – kaže zagrebačka gimnazijalka Antonia, koja je iz hrvatskog dobila četvorku. Što se matematike tiče, kaže da je bilo zadataka koje na nastavi nije obrađivala, ali i za njih je u ispitnoj knjižici dobila formule pa nije bilo nesavladivo.

– Kada bih morala izdvojiti problem matematike, rekla bih da je bilo puno zadataka, a premalo vremena za njihovo rješavanje. No matura nije problematična ako se redovito pišu zadaće i vježbaju zadaci, a ako ne, onda je nužno krenuti na pripreme početkom četvrtog razreda – kaže gimnazijalka Antonia.

Dvojkom iz matematike zadovoljan je i njezin prijatelj Daniel iako kaže – školski program nije prilagođen maturi.

– Učimo preopširno umjesto da se koncentriramo na modele zadataka koji se traže na maturi i samo njih vježbamo. To bi učenicima znatno olakšalo ispit. Što se hrvatskog tiče, zadovoljan sam, redovito sam učio i zadovoljan sam – kazao je Daniel.