Smjer kojim ide zdravstvena politika u Hrvatskoj drastično će nam poskupiti zdravlje i time ga mnogima učiniti nedostupnim, koliko god političari tvrdili suprotno. Najave nove reforme uznemirile su građane jer redom nose restriktivni nazivnik: manje pregleda, skuplje police dopunskog zdravstvenog osiguranja, nadstandard za platežno moćne pacijente, odbijanje pacijenata s bolničkih šaltera, dodatna plaćanja...
U dogledno vrijeme osnovno će zdravstveno osiguranje postati nedostatno za iole složeniju liječničku uslugu od liječenja viroze pa će osoba bez dopunskog biti u jednakom riziku kao danas bez osnovnog zdravstvenog osiguranja. Oni koji ne žele ništa manje od najboljeg kupit će i masno plaćati dodatno osiguranje. Nesumnjivo je riječ o velikoj promjeni i početku kraja sustava javnog zdravstva kakav poznajemo. Starenje stanovništva potpomognuto dugogodišnjom nezaposlenošću pritisak je na zdravstveni sustav i mi jesmo navikli da to što moramo doktoru nije nužno vezano sa stanjem našeg novčanika. Međutim, reformski potezi trebali bi značiti nalaženje pametnih načina do učinkovitosti i boljeg funkcioniranja, a jednostavno prevaljivanje na leđa građana nisu nikakve reforme. Primjerenije je ipak nazvati ih privatizacijom zdravstva.
To znači da ćemo se civilizacijski vratiti sedamdesetak godina unatrag kada javno zdravstvo nije postojalo i kada su svu skrb pružali privatnici. Ironično je što nam političari taj civilizacijski nazadak predočavaju kao napredak, govori dr. Dražen Gorjanski, kritičar brojnih pojava u javnom zdravstvu u kojem i radi, kao djelatnik HZZO-a i specijalist obiteljske medicine, ujedno autor nekoliko knjiga o javnom zdravstvu.
– Naravno da će zdravstvo kakvo do sada poznajemo, dakle solidarno i svima dostupno, nestati. Zdravstvo će se, kao i cijelo društvo, raslojiti na sustav za bogate i dio za siromašnije građane. Razlozi su jednostavni, poskupljenje sudjelovanja u troškovima liječenja, tzv. participacije bit će sve veće pa si većina građana dio zdravstvenih usluga neće moći priuštiti – tvrdi Gorjanski.
Počinje lov na divljač
Rješenje je, dodaje, u plaćanju dopunskog osiguranja koje će pokriti participaciju. No, zamka je u tome što će dopunsko osiguranje biti toliko skupo da će biti pristupačno samo dijelu građana. Ukratko, neće biti rješenja osim sve većih plaćanja zdravstvenih usluga bilo kroz participacije bilo kroz dopunsko osiguranje. To veće plaćanje moći će si priuštiti samo bogatiji, objašnjava dr. Gorjanski uspoređujući tu taktiku zdravstvene vlasti s onom lova na krupnu divljač, u kojem jedna skupina lovaca tjera divljač prema zasjedi, a druga je dočeka i ubija. U slučaju našeg zdravstva građane se plaši poskupljenjem participacije, tj. zdravstvenih usluga, i tako tjera k skupom dopunskom osiguranju koje si neki jednostavno neće moći priuštiti. A dopunsko bi se osiguranje istodobno, kako stvari stoje, u cijelosti privatiziralo. Izbilo bi se iz ruku sadašnjem glavnom nositelju, HZZO-u, kod kojeg je oko 90 posto dopunskih osiguranika. Znači, zarada od dopunskog ne bi se više slijevala u javno zdravstvo, nego privatnicima. Time bi javno zdravstvo izgubilo sadašnju zaradu od dopunskog osiguranja, oko 1,3 milijarde kuna prihoda koji će postati zarada privatnih osiguravateljskih kuća.
Na djelu je recept iz “Doktrine šoka: Uspon razarajućeg kapitalizma” kanadske autorice Naomi Klein, koja govori o globalnoj liberalizaciji kroz privatizaciju, javno smanjenje potrošnje i liberalizaciju plaća, i to uz pomoć šok terapije za stanovništvo zemlje u kojoj se odvija. Posljedica su rast nezaposlenosti, bogaćenje elita i opće osiromašenje stanovništva.
– Svi su elementi tu: građani u stanju besperspektivnosti i razočaranja, mladi koji žele napustiti zemlju, političari nedorasli povijesnom trenutku, početak mandata nove vlasti, gotovo savršeno za konačnu privatizaciju svih javnih dobara – navodi dr. Gorjanski. Proces neoliberalizacije zdravstva sada se, međutim, samo nastavlja.
Dr. Gorjanski podsjeća da je uništavanje javnog zdravstva započelo odmah nakon rata kada je provedena privatizacija primarne zaštite, slijedila je privatizacija nekih odjela u bolnicama (hemodijaliza), ortopedskih kuća, kućne njege, potom smo prodali tvornice lijekova, a sada nam slijedi privatizacija dopunskog osiguranja. Ostaju još javne bolnice i klinike kao posljednji otoci javnog zdravstva. Na privatizaciju najglasnije upozoravaju umirovljeničke organizacije i udruge pacijenata, a tiče se svih nas. Nadstandardna zdravstvena usluga vraća nas u razdoblje nejednakosti u javnom zdravstvu, prisiljava liječnika na ponašanje suprotno Hipokratovoj zakletvi i Kodeksu medicinske etike, podrazumijeva primjenu dviju vrsta medicine, dvije vrste liječenja i dva pristupa bolesnima, a u skladu s tim i dva ishoda liječenja, te pretvara bolest u izvor zarade, upozorava Mario Drlje iz Udruge hrvatskih pacijenata. Niti će se poskupljenjem podići kvaliteta sustava niti će biti zakrpan deficit, dolazi do tržišnog natjecanja između osiguravateljskih kuća i u toj ekonomiji možemo očekivati svašta, a ovakve su odluke problematične za pacijente i za liječnike, misli Jasna Karačić, predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata. I za nju koncept solidarnosti u zdravstvu mora ostati najvažnije pravilo jer ako se preskoči, “postajemo bešćutna nacija orijentirana samo na zaradu”.
Korporacije pišu reformu?
Jasna Petrović, čelnica umirovljeničkog sindikata, uvjerena je da noseće dokumente najnovije zdravstvene reforme pišu direktno zainteresirane korporacije, konkretno osiguravateljske kuće, kao što se u nekim prijašnjim slučajevima, napominje, događalo da banke ispisuju zakone koje donosi država. Zato se, kaže, i pojavljuju dokumenti i odluke bez ikakve rasprave i transparentnosti.
– Samo zbog zdravstva Hrvatska je na 61. mjestu po ekonomskoj sigurnosti i položaju starijih osoba, od ukupno 96 država u kojima Global AgeWatch analizira aspekte života starijih osoba. Nakon ovakve reforme zdravstva kakva nam se sprema, Hrvatska na toj ljestvici pada prema dnu, prema Afganistanu – kaže J. Petrović. Upozorava i na zapanjujuću lakoću kojom se država odrekla svog socijalnog predznaka prebacivanjem vlastitog duga na građane. Naime, riječ je o petstotinjak milijuna kuna koliko država duguje zdravstvenoj riznici za beneficije oko 950 tisuća osoba kojima je trebala platiti sudjelovanje u troškovima liječenja, jer je tako sama izglasala i ozakonila.
Svaki Cigo svoga konja hvali pa tako i bivši ministar zdravlja Siniša Varga tvrdi da se reforma koju je započela bivša Vlada temeljila na očuvanju socijalnog i solidarnog zdravstva uz osiguranje financijske održivosti i podizanje kvalitete, dok su reforme koje najavljuje ova Vlada neprihvatljive jer se temelje na posve drukčijem pristupu, a to je direktni udar na građane. – Ako su ove najave točne, to je kraj zdravstva dostupnog svima i početak vrednovanja zdravlja i života u skladu s imovinskim statusom. Ispada da će oni koji imaju novca moći platiti bolje i kvalitetnije zdravstvo, a oni koji nemaju novca liječit će se lijekovima i materijalima zastarjele tehnologije – kaže i dr. Varga.
Očekivan bijeg pacijenata
Smatra da se ne može prvo kazniti pacijente, a pritom organizaciju sustava ostaviti netaknutom. Naime, sustav koji će bez smanjenja troškova i povećanja prihoda biti teško održiv uporno se pokušava ojačati samo na prihodnoj strani, i to isključivo na teret građana, dok o rashodnoj strani nitko ne govori. Podsjeća da je odluka o povećanju cijene police osiguranja donesena sedam dana nakon donošenja državnog proračuna, u čemu vidi kalkulaciju da će vrijednost od 300 milijuna kuna, koliko se želi uprihoditi povećanjem police za 19 kuna, preliti tijekom godine u privatna osiguranja.
– U idućem razdoblju možemo očekivati bijeg pacijenata privatnim osiguravateljima i tiho ukidanje dopunskog osiguranja u okviru HZZO-a, čime ćemo ostati bez socijalnog korektiva koji je dosad bio HZZO. Cijene dopunskog osiguranja bit će prepuštene tržištu, a police će za mlađe od 65 godina iznositi 150 kuna. Može se očekivati da će cijena za sve starije od 65 godina, ovisno o njihovu zdravstvenom stanju, biti između 300 i 700 kuna mjesečno. To je neprihvatljivo jer se na taj način ukida socijalna država – ustvrdio je donedavni ministar. Ministar dr. Dario Nakić potvrdio je samo poskupljenje dopunskog na 89 kuna i naplatu u hitnoj od 150 kuna ako pacijent odbija procjenu da nije hitan i inzistira na pregledu, sve drugo naziva insinuacijama i ponavlja kako svi potezi za cilj imaju stabilizaciju sustava javnog zdravstva.
Međutim, kritičari sustava smatraju da je novac koji građani redovito uplaćuju u zdravstveni sustav i više nego dovoljan da se organizira pristojno javno zdravstvo.
– Ne samo pristojno nego i vrlo dobro. No, za to je potrebno urediti sustav javnog zdravstva, odvojiti ga od privatnog, smanjiti nepotrebne troškove i korupciju, urediti bolnički sustav i riješiti pitanje oko 7000 nepotrebnog i suvišnog nemedicinskog osoblja. Nažalost, mi nemamo sposobne i mudre političare, odnosno državnike koji bi bili u stanju učiniti takvo što. Kako vidimo, tema nove Vlade i nije uređenje javnog zdravstva nego njegova rasprodaja – kaže dr. Gorjanski. U Americi je, podsjeća, 60 posto svih osobnih bankrota uzrokovano troškovima liječenja, jer zbog jednog bolesnog člana određena je sudbina cijele obitelji: zbog bolesti nema školovanja, prodaje se kuća ili stan, ostaje se na ulici i postaje se beskućnik. Tako će bolesni ljudi i njihove obitelji biti dvostruko kažnjeni: jednom bolešću, a drugi put siromaštvom. Možemo li taj proces na vrijeme zaustaviti, pitamo dr. Gorjanskog.
– Možemo, naravno. Ako smo uspjeli goloruki zaustaviti tenkove, nema razloga da ne zaustavimo i uništavanje našeg javnog zdravstva. Hoće li to biti tijekom pokušaja privatizacije ili nakon njega, kada građani na sebi i svojoj djeci osjete što znači nemati pristup zdravlju, gledati svoje dijete koje umire zbog nedostatka novca ili postati beskućnik jer se jednom članu obitelji dogodila ozbiljna bolest, ostaje nam vidjeti. Bilo bi bolje da se cijeli proces odvije na vrijeme i unutar službenih institucija, a ne naknadno i na ulici!
>>Nakić bi uveo porez na slatko, privrednici su žestoko protiv
>>Još malo pa će ministar odlučiti da sestre mogu raditi i manje operacije
Dramatičan tekst koji za sada nema podloge u stvarnosti, a motiviran je potrebom "puhanja na hladno". Generalno, nemam ništa protiv toga. Dobro je puhati i na hladno kad je o ovako važnoj temi riječ, a zaključci teksta su u redu. Ipak, skrenuo bih pozornost da prevelika vika i oko najmanjeg poteza vodi blokadi vlasti koja se više neće usuditi ništa napraviti, a zaduživati se u beskraj jednostavno ne možemo. Uvesti neke mjere sada ili doživjeti već za godinu-dvije bankrot države i slom kompletnog sustava, i nije baš neka dilema. Podržavam mjeru od 150kn kao preventivnu mjeru odvraćanja od hitne službe ljudi kojima ona nije zaista potrebna. Podržavam također i podizanje cijene dopunskog ako je riječ o samo 19 dodatnih kuna mjesečno - to nije previše. Ali pod hitno treba uvesti i reda na strani nepotrebnih troškova. Tek tako dobit ćemo sustav zdravstva koji ćemo moći financirati i koji će istovremeno biti dobar. Protiv sam uvođenja nadstandarda.