Kraj veta u pregovorima!

Poučena nizom loših iskustava, među ostalim i primjerom Hrvatske koja je pokušavala (ali nije uspjela) blokirati pristupne pregovore Srbije na temi prijelaznih mjerila u poglavlju 23. o pravosuđu, Europska komisija spremna je na jesen predložiti da u budućnosti za odlučivanje o mjerilima u pristupnim pregovorima s kandidatkinjama za EU ne treba više jednoglasna odluka svih država članica EU, nego kvalificirana većina, što znači da bi oni koji blokiraju mogli biti preglasani.

Jednoglasno proširenje

Otkrio nam je to europski povjerenik Johannes Hahn odgovarajući na pitanje Večernjeg lista u Londonu, gdje je sudjelovao na summitu lidera zemalja okupljenih u Berlinskom procesu o zapadnom Balkanu.

– Uvijek ću biti sklon tome da za konačnu odluku o pristupanju neke države u punopravno članstvo u EU treba jednoglasna odluka postojećih država članica. Ali za mnoge manje korake na tom putu, tijekom pristupnih pregovora, možemo predložiti da više ne bude potrebna jednoglasna, već odluka kvalificirane većine u Vijeću EU. To je još uvijek predmet rasprave, ali to je naš cilj – rekao nam je Hahn, koji je u Europskoj komisiji zadužen za portfelj pregovora o proširenju i odnosa sa susjedstvom EU.

Dosad je bilo naznaka da Komisija, a i mnoge utjecajne države članice, kao i vodeći europarlamentarci, žele reformirati sustav glasanja u Vijeću EU tako da se odredi niz tema u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU za koje više neće trebati jednoglasna odluka država članica, nego kvalificirana većina. Ali nije bilo poznato da se razmišlja i o tome da ta reforma načina glasanja obuhvati i politiku proširenja. Ne, dakle, samu konačnu odluku o primanju novih članica, za što će uvijek trebati jednoglasnost, koja podrazumijeva da svaka država članica ima i mogućnost veta. Ali za neke korake u pristupnim pregovorima Komisija bi, dakle, mogla predložiti sustav odlučivanja kvalificiranom većinom, koja podrazumijeva da je za prolazak neke odluke nužna podrška najmanje 55 posto država članica koje pokrivaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU. U takvom odlučivanju, primjerice, Hrvatska ne bi mogla uložiti veto na neka prijelazna ili završna mjerila za Srbiju u njezinim pregovorima s EU, niti bi, u drugom primjeru, Grčka to mogla činiti Albaniji i slično. Ultimativni veto, na odluku o ulasku u članstvo, ipak bi ostao.

Bolja suradnja u regiji

Na jučerašnjem summitu Berlinskog procesa u Londonu okupili su se lideri 6 država zapadnog Balkana i 8 država članica EU. Tema tog summita nije samo proširenje EU, no razgovaralo se o temama koje produbljuju regionalnu suradnju, što je važno za napredak hrvatskih susjeda prema članstvu u EU. To su tri teme: ekonomska suradnja, sigurnosna suradnja i regionalna suradnja na pomirenju i rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja. U sklopu sigurnosne suradnje razgovaralo se i o borbi protiv korupcije i kriminala, što se poklapa i s mjerilima za napredak država kandidatkinja u pregovorima s EU, ali i o sigurnosnim izazovima kao što su ilegalne migracije. U tom području dogovorena je bolja suradnja, pa i između Hrvatske i Srbije, koja ima obvezu brže provoditi readmisije odbijenih tražitelja azila.  

Pogledajte i galeriju: Povijesni susret Trumpa i Kima