Kralj laminata: U Hrvatsku ćemo do 2027. uložiti tri milijarde kuna

Darko Pervan jedan je od najuspješnijih Hrvata izvan domovine, svoju je poslovnu karijeru izgradio u Švedskoj kamo se s obitelji doselio kao dijete. Uspjeh svog poslovnog carstva u industriji proizvodnje podnih obloga temelji na vlastitim inovacijama. U Švedskoj je osnovao poduzeće Valinge Innovation AB i razvio izum klik spajanja podnih obloga od drva, laminata i plastike bez uporabe ljepila. U Hrvatskoj, gdje je osnovao tvrtku Pervanovo d.o.o. ulaže već niz godina, a trenutačno gradi najmoderniju tvornicu podnih obloga u Ogulinu.

Kada se vaša obitelj doselila u Švedsku, vežu li vas neke uspomene iz djetinjstva za Hrvatsku?

Moja obitelj se preselila u Švedsku 1954. godine na poziv tamošnjeg plivačkog saveza gdje moj otac postaje trener švedskog olimpijskog tima. Moj otac je iz Splita, majka iz Dubrovnika, a rođen sam u Zagrebu 1946. i do odlaska u Švedsku živjeli smo u Rijeci na Sušaku. Života u Hrvatskoj se malo sjećam jer smo već 1954. bili u Švedskoj. Sjećanja su na obitelj i na ne tako lagan život.

Kako ste formirali svoje poslovno carstvo? Za što ste se školovali, gdje ste počeli radni vijek?

Diplomirani sam inženjer strojarstva i magistar ekonomije, usto sam i bojnik švedske vojske, a karijeru sam gradio kroz grupaciju Swedish match i njezinu tvrtku Perstorp AB gdje smo 1977. na moju inicijativu i vodstvo izumili i lansirali na tržište prvi laminat, a danas je tržište laminata 1 mlrd m2. Nakon toga smo krenuli razvijati mehanički spoj podnih obloga bez uporabe ljepila, ali moji tadašnji poslodavci nisu bili zainteresirani za to.

Što je bio vaš ključan izum koji je potpuno preokrenuo postupak proizvodnje, a onda i montaže laminata, što je bila ideja?

Ključno razmišljanje bilo je u smjeru povezivanja podnih obloga. Kao samostalni poduzetnik 1993. prijavljujem kroz svoju tvrtku Valinge Innovation AB, prvi patent mehaničkog spajanja podnih obloga (G1) tzv. Klik spoj. Tako smo zapravo omogućili da netko tko ima i malo tehničkog znanja može sam složiti podnu oblogu.

Koliko imate inovacija koje su zaštićene i na što se one odnose?

Do danas na tržištu imamo implementiranih više od 2500 patenata, najvećim dijelom u industriji podnih obloga i namještaja. Uz pet generacija klik spoja najvažnije su inovacije nove vrste podnih obloga LVT i SPC podovi, zatim Woodura, Nadura i Flexidura podovi te tzv. klik namještaj, spajanje namještaja bez uporabe ljepila i vijaka te mnogi drugi.

Kada ste počeli ulagati u Hrvatsku, u koji segment i zašto, ima li tu i sentimenta, želje da se pomaže u Hrvatskoj?

U Hrvatsku smo počeli prva ulaganja 2005. godine u Dubrovnik i dubrovački kraj, prije svega u nekretninski i turistički biznis. Naravno, sve je isprovocirano sentimentom i nenadmašnom ljepotom stare domovine. Do danas smo u Hrvatsku uložili više od 1 milijardu kuna vlastitog kapitala koji smo zaradili i na njega platili porez u Švedskoj, iz Hrvatske do danas nismo izvezli ni jednu kunu u Švedsku ili treće zemlje. Mislim da to najbolje opisuje naš doprinos Hrvatskoj i njezinu gospodarstvu.

Koje su vaše trenutačne investicije u Hrvatskoj?

Do sada smo u Hrvatsku, kao što sam rekao, uložili blizu 1,1 milijardu kuna. Danas imamo investicije u tijeku na svim pozicijama po Hrvatskoj, na dubrovačkom području trenutačno čekamo ishođenje dozvola za hotel u Slanom, za vilu u Dubrovniku na Lapadu te privodimo kraju investiciju u dvorac Ohmučević u Slanom. U Ogulinu smo krenuli s investicijom u najveću i najmoderniju tvornicu drvenih podnih obloga, sad smo u fazi izgradnje centralnog logističkog centra površine 15.000 m2. U Bjelovaru završavamo investiciju u novu pilanu i doradne linije te počinjemo s pripremama za novu proizvodnu halu, a u tvornici u Otoku je u tijeku investicija u proizvodnu halu površine 6000 m2 gdje će biti smješteni novi pogoni za spajanje furnira itd. Do kraja svih naših investicijskih ciklusa, dakle do 2027., ukupna ulaganja u Hrvatsku će se popeti do 3 milijarde kuna.

Po čemu je sve investicija u Ogulinu posebna?

Investicija u Ogulinu je posebna po svojoj veličini i kapacitetima, automatizaciji i robotici te po financijskim parametrima. Najsličniju tehnologiju već posjedujemo i u uporabi je u našoj tvornici u Švedskoj, ali s manjim kapacitetom i malo drukčijim tehnološkim procesom. Ogulin smo izabrali jer je savršeno prometno i infrastrukturno povezan i posložen. Naime, luke Rijeka i Bakar su na sat vožnje, zračna luka također, a željeznica i autocesta su na nekoliko desetaka metara od naših sadašnjih i budućih pogona. Mislim da su cijela Lika i Gorski kotar izvanredan potencijal koji još do sada nije otkriven i prepoznat na pravi način ili možda nije dovoljno promoviran. Naša primarna izvozna tržišta su Skandinavija, zemlje Beneluxa, Njemačka, Švicarska, Kina te zemlje okruženja.

Koliko je koronakriza utjecala na turistički sektor, koliko na drvnu industriju?

Nažalost u vrijeme korone o dubrovačkom turizmu možemo razgovarati na razini statističke greške, dakle ostvarili smo rezultate oko 3 do 4 posto iz 2019. godine. Tužno i za zaborav, a što se tiče drvne industrije, tu je bilo problema i male panike u travnju i svibnju prošle godine, međutim kad smo se posložili i uigrali na “novo normalno” te kad su se ustalile transportne rute i protokoli, tada je sve krenulo nabolje i možemo kazati da je drvni sektor pokazao određenu otpornost i žilavost. Ovdje se ne smije zaboraviti ni pomoć države te pomoć javne tvrtke Hrvatske šume d.o.o. koja je na pravodoban način uskočila iznjedrivši mjere produženja valute plaćanja te zaštitnu mjeru spram mogućnosti izvršavanja ugovora, tzv. COVID mjeru.

Imate li pomoć lokalnih samouprava u radu, školuju li se kadrovi tamo gdje poslujete za potrebe sektora u kojem poslujete?

Moram pohvaliti lokalnu upravu na ažurnosti, uslužnosti i želji gdje naše projekte doživljavaju kao svoje te se svesrdno trude biti rješenje za naše poslovanje u zadanim zakonskim okvirima. Školovanje radnika nikad neće biti u dovoljnoj mjeri jer smo nažalost degradirali ulogu radnika proizvođača gdje smo ga u društvu svrstali na niže ljestvice poštovanja te ga kategorizirali kao “potrošnu robu”, a naš cilj je vratiti radniku dostojanstvo kroz poštovanje koje će se prije svega iskazati kroz plaću, ali i kroz napredovanje te poboljšanje radnih uvjeta. Pred nama je puno posla i ovo o čemu govorim neće se dogoditi preko noći, ali smjer mora biti jasan i moramo biti ustrajni. S ponosom mogu kazati da naši radnici osjećaju najveći dio izrečenog, a ambicija menadžmenta mora biti zajednički rast i korelacija poslovanja i zadovoljstva radnika.

Koliko ljudi u Hrvatskoj radi u vašim tvrtkama, jeste li zadovoljni njihovim radom?

Trenutačno u Hrvatskoj zapošljavamo blizu 900 radnika. Jako smo zadovoljni njihovim radom, njihovim odnosom prema poslu, ali i stručnošću te voljnim momentu koji je dokaz da nismo pogriješili odlučivši se za veliki investicijski iskorak u Hrvatskoj. Ovo ističem jer se na tržištu sve može nabaviti i novac i strojevi i hale, ali voljni momenat ljudi nije nešto čega ima u izobilju.

Planirate li neka nova ulaganja ili razvoj poslovanja u RH?

Sve ovo što radimo može nekome izgledati utopijski i često nailazimo na negativne komentare, da ne kažem porugu, jer su se ljudi naučili na razočaranja te na zagušenost javnog prostora negativnim pričama i komentarima toliko da od šume ne vidimo stablo. Zašto ovo kažem jer ljudima nevjerojatno zvuči naša priča, koja traje u Hrvatskoj od 2005., a naš krajnji cilj je osnivanje dijela našeg odjela za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj koji bi bio motor budućeg razvoja svih naših tvrtki, ali i prilika ostalim dionicima u gospodarstvu.