Večernjakov dopisnik iz Bruxellesa, Tomislav Krasnec, bio je gost emisije Večernji TV-a u kojoj je govorio o dogovoru EU i SAD-a o uvozu ukapljenog plina, o cijenama energenata, situaciji u Rusiji i borbi protiv dezinformacija. Emisiju je vodila Lana Kovačević.
Po kojoj će cijeni Europljani kupovati plin od Amerikanaca?
- U petak ujutro je sklopljen jedan politički dogovor koji je veliki signal tržištima o tome da će Europa smanjiti tu ovisnost od ruskog plina puno brže nego što se dosad mislilo i da će Amerika u tome povećati svoj izvoz i drugih partnera. Sama cijena tu nije bila definirana jer na kraju krajeva cijenu formiraju tržište, proizvođači i trgovci plina - rekao je Krasnec i dodao da je unutar samog dokumenta bilo nekoliko poruka, a to je da 'će cijena biti pristupačna'.
Rekao je i kako se nitko nije usudio prognozirati koliko će Europa više plaćati za taj plin, no i da su ove zime 'podivljale cijene plina iz plinovoda' te da su nedavno, gledajući po kilovatsatima, cijene ukapljenog plina i ovog koji dolazi plinovodom bile slične.
- Amerikanci su ti koji su rekli da će do kraja ove godine povećati iznos u Europu za 15 milijardi prostornih metara plina. Prošle godine je bio maksimalan uvoz LNG oko 22 milijarde. Dakle, plus 15 do kraja ove godine, a onda do 2030. godišnje dodatne količine plina su 50 milijardi što je već impresivan brojka - rekao je.
Južne zemlje EU traže ograničavanje cijene struje, nafte i plina. Koliko će biti uspješne u tome?
- To je jedna ideja Španjolske, Portugala i još nekih zemalja da se nešto učini na razini EU, da se prekine izračun koji sada postoji gdje se cijena električne energije računa po cijeni plina, pa kako plin raste raste i cijena struje. Pošto je to sad nepovoljan izračun u ovim okolnostima te neke zemlje traže da se nova formula reguliranja cijene struje izračuna - rekao je Krasnec.
Dodao je kako se događaju promjene i da je EK predložila i da, kako se čini, ide na zajedničku nabavu plina, slično kao i s cjepivima. Rekao je i kako je ideja da udružena EU ima veću snagu i samim time bolju pregovaračku moć.
- Može i uvjeriti neke proizvođače da usmjere veće količine u Europu i može zajedničkim pregovaranjem postići bolju cijenu - izjavio je Krasnec.
Ima li novosti o novim sankcijama Rusiji?
- Još se raspravlja, Poljska i neke zemlje koje su na tome snažno inzistirale i dalje traže da EU uvede embargo na uvoz barem nafte, ako ne i plina. Mađarska se pretvorila u zemlju koja je uz Njemačku, ali iskače sad jako i ne dopušta to. Orban se vratio sa summita u Bruxellesu sa riječima: 'Ja sam pobijedio. Mađarski interes je bio da imamo nastavak opskrbe naftom i plinom i za to sam se izborio'. Iako ga je Zelenski u obraćanju videovezom iz Kijeva dosta izdvojio i osobno prozvao: 'Viktore, znaš li što se događa u Mariupolju'. Sugerirajući da mu je ruska nafta važnija od ukrajinske krvi - rekao je Krasnec i dodao kako je tu formulaciju upotrijebila i češka ministrica obrane na Twitteru.
- Tu se vidi da i unutar skupine V4 Višegradskih zemalja postoje pukotine po pitanje Rusije - rekao je i dodao kako su Poljska i Češka za oštre sankcije, a Orban stavlja veto na te sankcije.
- Vidimo da se lome, Mađarska i Poljska su na sasvim različitim stranama - kazao je i dodao da će Orban vjerojatno inzistirati na vetu jer su mu uskoro izbori u travnju.
Kazao je i kako sankcije moraju biti jednoglasne inače one neće biti uvedene.
- I bez embarga događa se jedno ubrzano ukidanje te ovisnosti o ruskim energentima - rekao je Krasnec.
U emisiji je bilo govora i o dezinformacijama u Rusiji i o usvajanju rezolucije kojom EU kojom traži izradu strategiju protiv dezinformiranja.
Krasnec je rekao kako je Europski parlament izglasao tu rezoluciju te da od 2014. godine postoji jedna tim koji za strateško komuniciranje koji uočava i pokušava razbiti te dezinformacije ruskih propagandnih kanala.
- Ali očito EP smatra da to nije dovoljno - kazao je Krasnec i dodao kako su u Rusiji postojale tzv. 'tvornice botova' koje su zasipale društvene mreže s porukama koje su htjele iskomunicirati.
- Svakako da i u ratno vrijeme je to još veći problem - kazao je.
Rekao je i kako smo tijekom vikenda vidjeli intervju ukrajinskog predsjednika s nekoliko ruskih neovisnih novinara.
- Ministarstvo informiranja u Rusiji je zabranilo ruskim medijima da objavljuju sadržaj tih intervjua premda su to novinari iz neovisnih kuća. U Rusiji je i dalje na djelu dvojna cenzura. Dok rade aktivno na dezinformiranju prema van imaju i zabranu informiranja o istini kod kuće - rekao je Krasnec.
Kakav je zaključak? Ima li Washington plan ili strategiju za promjenu režima u Moskvi?
- Pa očitom nema. Očito je da se tu Biden zaletio i rekao tu jednu rečenicu koja mu nije bila u govoru. Neugodna stvar svakako - izjavio je Krasnec.
Rekao je i kako su te njegove riječi mogle dovesti do eskalacije. Kazao je i kako se Biden distancirao od te izjave te da je Bijela kuća reagirala. Kazao je i kako je Biden još krajem 1995. godine Miloševića zvao ratnim zločincem te da su i tada neki političari u SAD-u govorili kako ne može tako govorit o njemu.
- Ima tu sličnosti i s ovom situacijom. Možda je to Bidenova narav i priroda - kazao je Krasnec.
- Tokom vikenda nije dobro primljena ta izjava da Putin mora otići - dodao je Krasnec.
Na pitanje što se očekuje od razgovora s Macronom i Putinom kazao je kako francuski predsjednik pokušava ispregovarati humanitarne koridore.
- Macronov pokušaj ide u tom smjeru primirja ili humanitarnih koridora - kazao je.
Krasnecje prvi "stručnjak", samo njega treba slušati!