Medijska pismenost jedna je od najvažnijih životnih vještina 21. stoljeća i ključni čimbenik za donošenje na informacijama temeljenih odluka u digitalnom dobu. Budući da smo svakodnevno izloženi velikoj količini informacija, upravo nam medijska pismenost omogućava bolje snalaženje u „moru” lažnih vijesti, manipulacija i govora mržnje te odabir kvalitetnog sadržaja i relevantnih, istinitih i provjerenih informacija.
Lažne vijesti, govor mržnje, kritičko promišljanje i poštovanje u medijima teme su u fokusu 2. Dana medijske pismenosti koji se, u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, održavaju od 8. do 12. travnja u više od 60 hrvatskih gradova i mjesta. Ovogodišnje izdanje objedinjuje brojne aktivnosti i više od 180 događanja s ciljem dugoročnog podizanja razine medijske pismenosti, a tim povodom donosimo kratki vodič za lakše snalaženje u medijskom prostoru.
1. Prepoznajte lažne vijesti – postanite sam svoj „fact-checker“
Čak 42% građana RH navelo je prepoznavanje lažnih vijesti i provjeru izvora informacija kao najvažniji aspekt medijske pismenosti. Lažne vijesti (engl. fake news) (dez)informacije su koje su najčešće izmišljene, nisu točne, govore o događajima koji se nikad nisu dogodili, prenose izjave koje nikad nisu bile izrečene pa i najave događaja koji se nikada neće dogoditi. Osnovna im je nakana manipulirati našim emocijama i navoditi nas na pogrešne zaključke o osobama, događajima ili pojavama o kojima se lažno izvještava i piše. Kako ne bismo i sami postali dio kruga prenošenja lažnih vijesti u javnome prostoru, osobito preko društvenih mreža, važno je naučiti prepoznati ih. Za to je ponekad dovoljno malo našeg angažmana i istraživanja – čitanje „dalje“ od naslova, provjera izvora, autora i impressuma publikacije koja je objavila vijest. Danas pomoću internetskih tražilica svatko može postati sam svoj „fact-checker“ i provjeriti vjerodostojnost izvora vijesti, a pomoću online aplikacija kao što je pretraživač fotografija TinEye možemo provjeriti čak i vjerodostojnost objavljenih fotografija.
- Više o tome kako prepoznati lažne vijesti saznajte na poveznici.
2. Spriječite „cyberbullying“ – prepoznajte „flaming“, „catfishing“ ili „happy slapping“
Nasilje na internetu ima niz pojavnih oblika, od „cyber“ uhođenja (prijetnje i nanošenje štete nečijoj privatnosti), „flaminga“ (namjerno slanje agresivnih, uvredljivih i neprimjerenih poruka s ciljem poticanja online svađe i nasilja), „catfishinga“ (otvaranje lažnih profila putem kojih napadač navodi drugu osobu na ljubavnu vezu putem interneta), „sextinga“ (slanje ili primanje seksualno eksplicitnih ili seksualno sugestivnih slika, poruka ili videa), „groominga“ (mamljenja djece radi seksualnih potreba), „happy slappinga“ (grupa napada pojedinca, nasilje snima mobitelom ili kamerom i kasnije snimku objavljuje na internetu), sve do „trollinga“ (namjerno učestalo širenje sarkastičnih komentara upućenih slučajno odabranoj osobi s ciljem izazivanja sukoba) i „spama“ (neželjena elektronička pošta). Prema najnovijem istraživanju provedenom u Hrvatskoj gotovo svako četvrto dijete i mlada osoba (15-30 godina) doživjeli su nasilje i govor mržnje na društvenim mrežama. Kome se djeca mogu obratiti kad im se dogodi ili kad prepoznaju nasilje na internetu? Roditeljima i članovima obitelji, učiteljima i stručnim suradnicima u školi, odrasloj osobi od povjerenja te policiji na 192.
- Više o tome kako prepoznati i spriječiti „cyberbullying“ saznajte na poveznici.
3. Zaštitite svoju privatnost na internetu – pazite na svoje podatke
Prema najnovijem istraživanju koje je za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF provela agencija IPSOS puls, od svih aspekata medijske pismenosti, najveći broj hrvatskih građana (njih čak 45%) kao najvažniji navode zaštitu privatnosti i osobnih podataka na internetu. Kao korisnici interneta namjerno ili nenamjerno svakodnevno ostavljamo određene osobne podatke koji potom postaju dostupni mnogima bez našeg znanja. Naša privatnost može biti narušena putem računala koje koristimo, najčešće krađom „kolačića“ koji unatoč bezazlenom imenu predstavljaju veliku opasnost, praćenjem naših aktivnosti na internetu (npr. pretraživanje, podaci o trenutnoj lokaciji) te prikupljanjem naših osobnih podataka s internetskih poslužitelja koje koristimo i koji od nas zahtijevaju osobne podatke (npr. Gmail, Facebook), ali nam pritom ne jamče sigurnost i zaštitu podataka. Postoji nekoliko jednostavnih detalja na koje svi možemo obratiti pažnju, a koji nam mogu pomoći da bolje zaštitimo svoju privatnost, počevši od kreiranja „dobrih”, dugačkih i samo nama pamtljivih lozinki te čuvanja njihove tajnosti, sve do obaveznog čitanja malih slova pri davanju bilo kakvog pristanka na internetu.
- Više o tome kako zaštiti privatnosti na internetu saznajte na poveznici.
4. Prijavite govor mržnje u medijima – obratite se nadležnim kontaktima
Svaki govor koji za svoj cilj ima napasti, ocrniti, obezvrijediti, dehumanizirati, demonizirati, obespraviti, zastrašiti ili nahuškati na neku osobu ili skupinu ljudi – govor je mržnje. Najčešće se govor mržnje odnosi na pripadnike manjinskih skupina i osobe ili skupine prepoznatljive po tzv. zaštićenoj karakteristici, kao što je rasa, etnička pripadnost, boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko naslijeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolna orijentacija. Kome prijaviti govor mržnje? Centrima za podršku društvenih mreža (FB, Twitter, Instagram, YT) – ako se objava nalazi na društvenim mrežama, policiji – ako ste govor mržnje primijetili u javnom prostoru, Agenciji za elektroničke medije – za govor mržnje u elektroničkim medijima, ili Novinarskom vijeću časti HND-a – ako ste govor mržnje primijetili u tiskanim medijima.
- Više o tome kako prepoznati govor mržnje u medijima saznajte na poveznici.
5. Poštujte pravila bontona na internetu – ne činite drugome ono što ne želite da drugi čine vama
Ukratko, na internetu nemojte činiti ništa što ne biste htjeli da netko učini vama. Vrijeđanje, korištenje pogrdnih izraza pri dopisivanju preko interneta, kao i lažno predstavljanje ili pisanje lažnih i neprovjerenih informacija – nije po e-bontonu! Također, poruke koje su napisane velikim tiskanim slovima smatraju se vikanjem pa razmislite o tonu, a i o broju emotikona koje koristite – možda se vaše raspoloženje može opisati i samo jednim ili s najviše dva emotikona.
- Više o tome kako se lijepo ponašati na internetu saznajte na poveznici
Na portalu www.medijskapismenost.hr dostupne su relevantne informacije i niz edukativnih materijala objavljenih s ciljem poticanja boljeg razumijevanja, analiziranja i kritičkog vrednovanja medija, prepoznavanja dezinformacija, zaštite privatnosti te odgovornog korištenja medija i društvenih mreža.
Stručnjaci ističu da bi se djecu trebalo početi podučavati o medijskoj pismenosti od trenutka kada počnu koristiti medije, a roditeljima i odgojiteljima u tome mogu pomoći i publikacije Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a "Djeca i mediji – knjižica za roditelje i skrbnike" i "Slikovnica o medijima – medijska pismenost za najmlađe", čiji su tiskani primjerci poslani u brojne knjižnice, vrtiće i škole, a u elektroničkom obliku dostupne su za preuzimanje na portalu medijskapismenost.hr:
- „Djeca i mediji – knjižica za roditelje i skrbnike
- „Slikovnica o medijima – medijska pismenost za najmlađe"
Raspored događanja 2. Dana medijske pismenosti dostupan je na sljedećoj poveznici.
Dane medijske pismenosti pratite na portalu medijskapismenost.hr i na Facebook stranici.