COVID-19 temeljito je ugrozio svjetsko gospodarstvo, ali i kulturne industrije. Prema službenim podacima Međunarodne konfederacije društava autora i skladatelja, ove godine će autorski prihodi od prodaje licenciji za korištenje glazbenih, audiovizualnih, dramskih i književnih djela te djela vizualnih umjetnosti pasti za doista visokih 35 posto.
Prevedeno na jezik novca, to je oko 3,5 milijardi eura izgubljenog prihoda za kreativce i nositelje autorskih prava. 3,5 milijardi eura manje u novčanicima autora. Podatak je to da se zamislite. Još 2019. godine, situacija je bila dijametralno drukčija. Prihodi od prodaje licencije porasli su 7,4 posto u odnosu na 2018. godinu i dosegnuli ukupan globalni prihod od deset milijardi eura. Ova godina trebala je biti uhodani nastavak toga pozitivnog trenda za sve one koji ostvaruju autorska prava, a tu je riječ o oko četiri milijuna kreativaca i autora koji svoja prava ostvaruju putem 232 društva za kolektivno ostvarivanje prava. Dobro je znati da najveći dio ukupnih globalnih prihoda čine prihodi autora glazbenih djela, za koje se procjenjuje da će ove godine pasti između 1,8 do 3,1 milijardu eura. Glazba je, sudeći prema ovom podatku, najdohodovnija i komercijalno najpotentnija kulturna grana. Kod glazbe je najveći pad nastao zbog pandemije registriran kod licenciji za koncerte, priredbe i druge javne nastupe. Taj bi pad ove koronske godine mogao ići i do osamdeset posto, što je doista katastrofalan podatak za glazbenu industriju u cjelini. Istina, pojavile su se nove vrste licencija, i to licencija za vrlo česta live stream događanja koja imaju isključivo publiku online, ali ti novi prihodi ni izdaleka ne mogu nadomjestiti gubitke nastale zbog umrtvljenja svjetske glazbene koncertne i izvedbene mašine.
Ni projekcije za 2021. godinu nisu dobre ni optimistične. Neki festivali i velike koncertne turneje već su otkazane i za 2021. godinu. Prodaja licencija će sasvim sigurno stagnirati drugu godinu zaredom. Mnogi će dionici glazbenog života morati prekinuti s poslovanjem ili će pasti u financijske probleme koje neće imati tko riješiti, ponajmanje bankarski sektor čiji kamatni i kreditni stisak zna biti itekako čvrst i neumoljiv. Države će se u prvi mah brinuti za svoje zdravstvene sustave i za pokretanje bazičnog gospodarstva, ali i za sigurnosna pitanja koja postaju jako važna u trenucima globalnih kriza i globalne neimaštine. Kulturne industrije morat će ponajprije pomoći same sebi i tražiti novu publiku jer im samo publika i novi proizvodi mogu dati nov snažniji i izgledniji zamah. Naravno, uz pošteno i dobro odmjereno zakonodavstvo u kojem i umjetnički kreativci imaju nade za fer i uravnoteženu tržišnu utakmicu. U takvim okolnostima treba jačati i, koliko god je to moguće i realno, i domoljubni odnos prema potrošnji svih proizvoda, pa i onih iz kulturnog sektora. Slušaj, gledaj, čitaj... domaće, nije poziv na nacionalistički i iracionalni odnos prema umjetnosti, nego prirodni pokušaj da i domaći hrvatski umjetnici koji imaju umjetničku vrijednost (a takvih imamo lijepi broj) prežive ovu krizu.
Prema riječima Nenada Marčeca, glavnog direktora HDS-ova ZAMP-a, u Hrvatskoj su autorski prihodi u području javne izvedbe i priopćavanja glazbe pali 43 posto. Stoga će ZAMP ovu godinu završiti s pedeset milijuna kuna autorskih prihoda manje u odnosu na prethodnu, 2019. godinu. Velik je to novac za hrvatske prilike. Hrvatskoj državi i Ministarstvu kulture i medija mora se priznati da su se od početka trudili pomoći ugroženim umjetnicima, koje je dodatno načeo i potres u Zagrebu. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je da je njen resor osigurao 400 milijuna kuna (uvršteni su tu i krediti po povoljnijim uvjetima) za ugroženi sektor, ali i za umjetnike pojedinačno. Treba pohvaliti i nezamjenjivi trud Hrvatske radiotelevizije, koja posljednjih mjeseci hrvatskim umjetnicima nesebično omogućava kontakt s publikom. Tako je ovih dana HRT prenosio odlični koncert Zagrebačke filharmonije iz Lisinskog kojim je ravnao mladi poljski dirigent Dawid Runtz, izgledni novi šef dirigent toga uglednog orkestra, baš kao što je i prikazao snimku najnovije, intrigantne “Carmen” iz zagrebačkog HNK. Kulturna ponuda, koroni usprkos, postoji. Nemojte je zanemariti. Ni med cvetjem ni pravice.