Kreće lov na radnike, već traže 4500 radnih dozvola za strance

Tek bi se ove godine zaposlenost u Hrvatskoj mogla približiti razinama koje smo imali pretkrizne 2008. godine, kada je u zemlji radilo, odnosno plaćalo mirovinske doprinose 1,6 milijuna građana! Ponuda radnih mjesta u pravilu je najškrtija u zimskim mjesecima, no tržište se počinje buditi već od veljače kada kreće jača potražnja za radnicima u poljoprivredi, građevini i turizmu. Na državnoj je burzi trenutačno oglašeno oko 19 tisuća slobodnih radnih mjesta, a gužve su i na MUP-ovim odjelima za strance, gdje je tijekom siječnja primljeno oko 4500 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za strance.

Ne tavore na burzi

Najviše zahtjeva stiglo je za rad u građevinskom sektoru, oko tri tisuće, dok je za rad u turizmu pristiglo oko 700 molbi. U Hrvatskoj bi ove godine moglo raditi stotinjak tisuća stranaca. Kako je bazen radne snage u susjednim državama sve plići, iz Azije pristiže sve veći broj radnika.

Hrvatski zavod za zapošljavanje zakoračio je u veljaču s približno 139 tisuća nezaposlenih osoba i bude li potražnja za radnicima slična kao prošle godine, kad se posredstvom burze zaposlilo oko 150 tisuća radnika – mnogi dakako na određeno, ili jedna osoba više puta – službeni broj nezaposlenih trebao bi do ljeta pasti ispod stotinu tisuća. Lakše će do posla doći oko 37 tisuća nezaposlenih mladih u dobi do 29 godina, no na burzi je i oko 46 tisuća dugotrajno nezaposlenih osoba. Sociolog Teo Matković uočava da se udio dugotrajno nezaposlenih smanjuje od 2017. godine.

– Osnaženo je zapošljavanje, ili dolazi barem do prekida u nezaposlenosti i dugotrajno nezaposlenih, te ni oni ne tavore u evidenciji. Ovo je puno povoljnija slika nego u prethodnom razdoblju ekonomskog rasta, do 2008. godine, kada je dugotrajno nezaposlenih bilo i do 60 posto, kaže Teo Matković.

Krajem prosinca 2019. godine udio dugotrajno nezaposlenih kretao se oko 35 posto. I u zimskim mjesecima najveća potražnja je za konobarima, prodavačima, kuharima, pomoćnim čistačima, pomoćnim kuharima, medicinskim sestrama, kuhinjskim radnicima, vozačima, sobarima i njegovateljima. Spusti li se nezaposlenost na brojku ispod stotinjak tisuća, bilo bi to prvi put od osamdesetih godina. Prijavljenih slobodnih radnih mjesta u 2019. godini bilo je oko 70 tisuća više od realiziranih zapošljavanja.

Iva Tomić, stručnjakinja za tržište rada s Ekonomskog instituta Zagreb, ističe da se radno aktivno stanovništvo dulje vrijeme polagano smanjuje, dobrim dijelom zbog iseljavanja, a što bi u 2020. moglo biti još izraženije budući da nam se od srpnja otvara austrijsko tržište rada.

Niska zaposlenost

– To znači da bi ponuda na domaćem tržištu mogla biti još ograničenija, zaključuje Iva Tomić zbog čega smatra da će şe i u privatnom sektoru morati povećati plaće ako misle zadržati postojeće radnike ili zaposliti nove. Prosječna se plaća kreće oko 6500 kuna, s tim što polovica zaposlenih zarađuje do 5600 kuna.