Prije godinu dana, godišnje izvješće procjenjivalo je da je Hrvatska u 2021. po prvi put prešla granicu od 2 posto - procjena za 2021. bila je 2,16 posto BDP-a, ali kasnije su pravi podaci pokazali da ipak ni 2021. nismo prešli taj cilj od 2 posto. U godišnjim izvješćima, koje NATO objavljuje u ožujku, uvijek se koristi procjena za prethodnu godinu, a pravi podaci kasnije su pokazali da je Hrvatska u 2021. izdvojila 1,98 posto svog BDP-a za obranu. I podatak o 1,91 posto za 2022. je procjena, koja kasnije još može biti korigirana, ali s obzirom da je rastao BDP-a, smanjenje udjela u BDP-u koji Hrvatska izdvaja za vojsku ne znači i realno smanjenje iznosa: tablice u NATO-ovu godišnjem izvješću pokazuju da je Hrvatska u 2021. izdvojila 1,15 milijardi eura, a 2022. 1,24 milijarde eura za obranu. U godinama prije toga, izdvajala je u prosjeku 800 milijuna eura godišnje. Skok u vojnom proračunu ponajprije je rezultat nabave polovnih borbenih zrakoplova Raphaele od Francuske, za koje je 2021. Hrvatska platila avans, a 2022. nastavila otplatu u ratama.
Cilj od 2 posto BDP-a dogovoren je još 2014. na summitu NATO-a u Walesu, kao cilj do kojeg saveznici trebaju doći 2024. godine. Jučer objavljeno godišnje izvješće pokazuje da taj cilj u 2022. ispunjava samo 7 od 30 saveznika. Glavni tajnik Jens Stoltenberg pozdravlja činjenicu da saveznici u pravilu povećavaju svoje obrambene proračune. Pozdravlja, ali i poručuje da je potrebno učiniti više i brže jer cilj od 2 posto polako se pretvara u minimum, ne u maksimum kojem se želi težiti. Moguće je da na sljedećem summitu NATO-a i Vilniusu sredinom srpnja cilj izdvajanja za obranu kojemu teže NATO saveznice bude podignut na 4 posto BDP-a.
- Očekujem da će većina saveznika biti u mogućnosti doći do 2 posto vrlo brzo - kaže glavni tajnik Stoltenberg. - Od 2014. saveznici povećavaju izdvajanja za obranu i krećemo se u pravom smjeru. Ali ne krećemo se onoliko brzo koliko to zahtijeva opasan svijet u kojem živimo - dodao je. Predstavljajući izvješće o glavnim aktivnostima saveza u 2022., glavni tajnik NATO-a naglasio je da će to bila godina u kojoj je ruski predsjednik Vladimir Putin napravio veliku stratešku pogrešku kad je napao Ukrajinu.
- Očekivao je da će Kijev pasti u par dana, a čitava Ukrajina u par tjedana. Ali podcijenio je čvrst otpor ukrajinskog naroda. Mislio je da će razbiti jedinstvo NATO-a, ali NATO saveznici su snažni i ujedinjeni, i Ukrajini pružaju podršku bez presedana. I želio je manje NATO-a, a dobio više NATO-a - rekao je Stoltenberg, podsjetivši da će se ulaskom Finske u NATO udvostručiti granica između vojnog saveza i Rusije. Finska će očito do potpune ratifikacije svog članstva u NATO-u u svim nacionalnim parlamentima doći prije Švedske. Iako su dvije zemlje aplicirale za članstvo zajedno, razdvajanje u datumu ulaska sada se događa (a potvrdio je to jučer i Stoltenberg) zbog stava Turske, koja prije predstojećih izbora želi ratificirati ulazak Finske u NATO, ali ne i ulazak Švedske.
- Čak i da rat u Ukrajini sutra završi, sigurnosno okruženje se dugoročno promijenilo - zaključio je Stoltenberg.
Video: Snimili trenutak eksplozije na Krimu: Zvuk uništenja ruskih projektila odjeknuo gradom