Kredit Vrhbosanskoj biskupiji plaćao i Milanović jer je to hrvatski interes

Svaka vlada od 2014. oko Božića je iz proračunske zalihe plaćala ratu za kredit koji je HBOR još 2007. dao Vrhbosanskoj nadbiskupiji za gradnju svećeničkog doma u Sarajevu. Rate su namirivane iz proračunske zalihe, no Plenkovićeva je Vlada u srijedu Ministarstvu financija odobrila da potpiše novi ugovor.

Nadbiskupija bi, po planu, trebala HBOR-u prodati nekretninu u Dubrovniku na koju je upisano založno pravo u korist HBOR-a, vrijednu nešto manje od 1,1 milijun eura. Za taj bi se iznos umanjio ukupni dug, koji prelazi 3 milijuna eura, a preostali dug preuzet će Ministarstvo.

Kredit iz 2007.

Na odluku Vlade oštro je reagirao Centar za mirovne studije.

– Na temelju čega je HBOR inicijalno dao kredit subjektu koji nije registriran u RH i koji nije poslovni subjekt, nego vjerska institucija? – upitao je CMS u priopćenju. Spornim smatraju i to što je Nadbiskupija nekretninu u Dubrovniku kojom namjerava pokriti dio duga stekla 2007., a do tada je vođena kao društveno vlasništvo. – Dakle, Vrhbosanskoj nadbiskupiji iz društvenog vlasništva dana je nekretnina koja je pretvorbom trebala postati nekretnina u vlasništvu Grada Dubrovnika ili Republike Hrvatske, potom je na temelju te nekretnine (koju nije platila, otkupila niti išta slično) dobila dva kredita od HBOR-a – a sada kada kredit nije uspjela vratiti nekretninu “prodaje” HBOR-u, a ostatak duga platit će građani RH – zaključuju u CMS-u. Vladi spočitavaju što nije išla u ovrhu založene nekretnine i postavljaju pitanje hoće li jednako velikodušno postupiti prema građanima i omogućiti im da sami prodaju svoje nekretnine i tako izbjegnu ovrhu.

Iz HBOR-a, međutim, odgovaraju kako založenu nekretninu ne mogu ovršiti jer se kredit redovito otplaćuje i nema dospjelih obveza. Ističu kako su kredit odobrili po programu “Kredit kupcu”, kojim se izvoznicima omogućuje naplata posla odmah po isporuci, a otplaćuje ga kupac u inozemstvu, čime se izbjegava rizik naplate izvoznog posla.

– Podnositelj zahtjeva za kredit i u ovom je slučaju bio hrvatski izvoznik, građevinar koji je s Vrhbosanskom nadbiskupijom sklopio ugovor o izvođenju radova na gradnji svećeničkog doma u Sarajevu – kažu u HBOR-u.

I ministar financija Zdravko Marić odbija napade CMS-a i ističe kako u odluci Vlade “nema ničeg spornog ni spektakularnog”.

– Nije se dogodilo ništa spektakularno. Kada je taj svećenički dom sagrađen, on je useljen i prva rata dospijevala je 2014. Budući da je Vrhbosanska biskupija tada nije mogla platiti, odlučeno je da će se rata namiriti iz proračunske zalihe. Tako je bilo i idućih godina, a mi smo sada to sve učinili transparentnim i preuzeli u proračun. Nema smisla potkraj svake godine teretiti proračunsku rezervu – objašnjava Marić. Ističe i kako Vlada ima ustavnu obavezu skrbiti o Hrvatima u BiH i da je ova odluka, kao i mnoge druge, išla u tom smjeru.

S negativnim reakcijama na kreditiranje Vrhbosanske nadbiskupije 2014. suočila se još Milanovićeva vlada, koja je na kritike odgovarala da je povezivanje s Hrvatima u BiH i potpora njihovu opstanku strateški interes Hrvatske. Tadašnji ministri slično govore i danas.

Ključna institucija

– Nismo vidjeli ništa sporno u HBOR-ovu kreditu, a ja ne vidim ni danas u ovoj odluci Vlade. Ovrha svećeničkog doma i izbacivanje ljudi na ulicu nije rješenje – kazao nam je tadašnji ministar financija Boris Lalovac (SDP). I drugi iz nekadašnje Milanovićeve Vlade govore kako je riječ o državnoj politici prema Hrvatima izvan Hrvatske te kako je Crkva jedna od ključnih institucija za opstanak i očuvanje identiteta bosanskohercegovačkih Hrvata. Tumače kako bi povici izostali da je država novac za gradnju svećeničkog doma jednostavno donirala Nadbiskupiji putem Ureda za Hrvate iz BiH, ali da tada radove možda ne bi izvodila tvrtka iz Hrvatske.