Kredit za bolnicu sprečava podizanje novih kredita

Jedna od tema sjednice Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Krapina, što se održala u tvrtki Armko d.o.o. iz Konjščine (privatna tvrtka sa 104 zaposlenika, čiji je prošlogodišnji financijski rezultat 200 milijuna kuna), bila je stanje u gospodarstvu naše županije.

Kriza nas pogodila
– Ako se uspoređuju podaci za razdoblje od siječnja do rujna za 2007. i 2008., koji se odnose na broj poduzetnika, ukupne prihode, rashode i broj zaposlenih, vidi se lagana tendencija rasta. Moram reći da nas je kriza pogodila više i brže nego što smo očekivali – kazao je dožupan Zorko Vidiček. U prva dva mjeseca proizvodnja je u županiji smanjena sedam posto.

Dva osnovna problema
Prema Vidičeku, dva su osnovna problema – nedostatak poslova koji najviše pogađa malo poduzetništvo i nesolventnost, zbog koje i tvrtke koje imaju posla nisu u stanju financirati proizvodnju.

– U prijedlogu mjera koje je županija ponudila državi treba mijenjati Zakon o javnoj nabavi i vezati se za domaće proizvođače. Problem je nemogućnost financiranja proizvodnje, što ćemo pokušati riješiti osmišljavanjem županijske linije za obrtna sredstva.

Otplata kredita za županijsku bolnicu iznosi trećinu proračuna, što nas koči u podizanju kredita kojim bismo pospješili rast gospodarstva, ali ako preko ujedinjenja većeg broja tvrtki koje su dijelom u županijskom vlasništvu dignemo kredit, mogli bismo riješiti problem kreditiranja županijske gospodarske zone, čime bismo ujedno riješili i nezaposlenost.

Bez obzira na to tko dođe na vlast, bilo bi pametno to realizirati – kazao je krapinsko-zagorski župan Z. Vidiček, zahvalivši predstavnicima Zagrebačke, Privredne i Hypo banke, s kojima je ovo područje samo dobilo u smislu financiranja malog i srednjeg poduzetništva jer su u proteklih sedam godina pomogli u realizaciji 996 programa i 230 poljoprivrednih kredita.

Čak 60 posto ukupnih sredstava gospodarstva u Hrvatskoj su krediti, odnosno bankarski sektor u gospodarstvu, što je najveći postotak među svim državama srednje i istočne Europe, pa ispada da banke spašavaju državu, a ne kao vani da država spašava banke. – Ako država uspije svoje dugove refinancirati vani, bankama će ostati novac za kreditiranje gospodarstva – kazao je Stjepan Pavić iz PBZ-a.