Tko treba zajam, želi ga u kunama, od eura svi bježe kao vrag od tamjana

Sretan sam što nemam kredita! Katkad čujemo tu rečenicu od prijatelja i znanaca kad nabrajaju što ih veseli. Gotovo se probila ispred standardnih: djeca su zdrava, žena ili muž me voli, imam posao... No, takvih ljudi nema puno. Više je onih koji se sumanuto bacaju na analize kretanja euribora, libora, NRS-a, tečajeva i ostalih pokazatelja koji utječu na teret otplate kredita. Ima li u bankama klijenata koji kreću u novu kreditnu pustolovinu? Ima, odgovaraju u bankama, ali su od nekadašnjih puno oprezniji – kao vrag od tamjana bježe od promjenjivih kamata i kredita vezanih uz euro. Novi dužnik traži kune i ako je ikako moguće – fiksnu kamatu.

Mladi žele "zelene"

Tko su ljudi koji se danas zadužuju i za što uzimaju kredite provjerili smo u bankama, koje svjedoče da se potražnja lagano vraća, više ne samo za restrukturiranje postojećih dugova: u nekim bankama ponovo rastu stambeni krediti, sve je više i turističkih kredita za građane i malih kredita za pokretanje sitnih poslova.

Golem udio stambenih kredita i dalje se podiže u stambenim štedionicama koje oduvijek nude fiksne kamate: u posljednjih nekoliko godina štedionice su odobravale svaki četvrti stambeni kredit, što je nerazmjerno više od udjela koji imaju na tržištu kreditnih institucija.

– U prva četiri mjeseca ove godine građanima je plasirano 30 posto više iznosa kredita za stambene potrebe nego u istom razdoblju prošle godine. Najtraženiji su krediti za kupnju stana ili kuće koji u ukupnoj prodaji participiraju sa 70 posto, slijede krediti za unutarnje uređenje sa deset posto, te za dogradnju, dovršenje ili rekonstrukciju postojećih nekretnina sa sedam posto – otkrivaju u Zagrebačkoj banci.

Građani biraju najviše "zelene" stambene kredite, za poboljšanje energetske učinkovitosti ili kupnju "štedljivih" nekretnina, a takav je trend veći među mlađom populacijom, do 40 godina. Rastu im i krediti za pripremu turističke sezone do 30.000 eura kod građana. I dalje se jako puno restrukturira i pokrivaju se stari dugovi. Klijenti preferiraju fiksnu kamatu i kune.

Turistički krediti rastu posljednjih nekoliko godina i u Erste banci, pogotovo u Dalmaciji i na području Kvarnera: u prvom su kvartalu 2015. 12 posto veći nego u istom razdoblju lani, a nešto sitno rasli su im i stambeni krediti.

– U prva tri mjeseca u Krku i Rabu plasiran je isti broj turističkih kredita kao u cijeloj 2014. na području Istre i Kvarnera – otkrivaju u Erste banci.

U HPB-u kredite najviše traže osobe koje još nisu zadužene, iako dosta kredita odobravaju za zatvaranje postojećih dugovanja: stambeni su im krediti rasli 2,5 posto, ukupni 1,5 posto. Čak im je 60 posto kredita u kunama, za građane – 80 posto.

Vrati stari, uzmi novi

U RBA potražnja stagnira, rasli su jedino turistički krediti. Klijenti Splitske banke najviše traže "gotovince", među kojima je od pet do deset posto kredita za restrukturiranje dugovanja. Veliki dio tih kredita klijenti koriste za kupnju rabljenih automobila. U Sberbanci se također dosta refinancira, a veliki je interes za njihov kredit kod kojeg se dio sredstava vraća klijentima na račun ako su bili uredni u otplati. U OTP-u se najviše podižu kunski nenamjenski krediti, a koliko bi se od toga moglo odnositi na zatvaranje starih kredita zaključuju po prijevremenoj otplati postojećih dugova koja ima udio 35 posto, budući da se stari kredit prvo mora otplatiti da bi se podigao novi.

U Hypu pak kažu da im se 86 posto plasiranog novca odnosi na nove kredite. Primjetno im rastu autokrediti. Bankari teško mogu saznati na što se troše nenamjenski krediti, no nerijetko su to investicije u skupu zubnu protetiku, namještaj i bijelu tehniku. 

>> Napokon jeftiniji minus: Zatezna kamata pada sa 12,14 na 8,14 posto 

>> Prošle je godine štednja rasla kao nikada u našoj povijesti