Kreditirali Agrokor, a sad se boje da će vraćati i njegov dug

Velik dio dobavljača nije zadovoljan promemorijom koju bi morali potpisati s financijskim institucijama vezano uz dogovor o plaćanju obveza po regresnim mjenicama. No većinom je nezadovoljstvo prisutno kod onih koji su kreditirali Agrokor. Neki smatraju da će potpisom priznati da su oni dužnici plaćanja po regresnim mjenicama, a ne Agrokor. No činjenica je da oni i jesu dužnici, nakon što je obveza plaćanja regresom prenesena s Agrokora na njih, no potpisivanjem sporazuma dobili bi sigurniji start u ponovnom prebacivanju otplate tog duga s njih na Agrokor. U Moskvi se je pak oglasio čelni čovjek Sberbanke Herman Gref rekavši za Bloomberg kako bi banka mogla napraviti rezervaciju za 50 posto duga Agrokora.

Otpis pola duga?

To znači da je banka spremna otpisati dio duga Agrokora, a koji iznosi nešto više od milijardu eura. No, Agrokoru je sada potrebniji svježi novac od te banke, o čemu se još pregovara, a zajedno sa zajmom VTB banke iznosio bi oko 70 milijuna eura. Sberbank naime traži kao uvjet da nedavno odobrenih 100 milijuna eura bude tretirano kao najstarija tražbina. O novim sredstvima razgovara se i dalje s domaćim bankama, fondovima… Fondovi također traže dobro osiguranje, pa bi kroz tzv. roll up model dio starog plasmana prebacili u novo odobreni kredit Agrokoru, a kako bi onda taj novi kredit isto imao status najstarije tražbine. Novac je potreban upravo i kako bi se platiti dobavljači. Obveze po regresnim mjenicama prebačene su na dobavljače u trenutku kada Agrokor nije imao novac. Sada je potrebno naći rješenje kako će se taj dug vraćati financijskim institucijama, a koji bi u konačnici platio pravi dužnik – Agrokor.

U sporazumu su predložena četiri modela. Dobavljači su podijeljeni, što je i jasno jer njihove obveze nisu iste. Postoje dobavljači koji se nisu naplaćivali pomoću regresnih mjenica i čekali su naplatu od Agrokora. Oni dobavljači koji nisu mogli čekati naplatu, naplatili su se od banaka i faktoring društava pomoću regresnih mjenica, a time i na sebe preuzeli rizik da se dug prebaci na njih. No i među onima koji su se naplaćivali putem regresnih mjenica postoje razlike. Neki su se naplatili jer su Agrokoru isporučili robu. Ali dio njih uzeo je mjenicu iako robu nije isporučio, naplatio se u banci ili faktoring društvu te tim novcem kreditirao Agrokor. Upravo njima promemorija ne odgovara.

Zato jer se i iz lex Agrokor može iščitati da su krediti zamrznuti, što znači da im Agrokor ne bi mogao vraćati dugove po kreditu. S druge strane, oni koji su se regresnim mjenicama naplaćivali za izdanu robu, mogu očekivati povrat tog starog duga, a ovisit će o likvidnosti Agrokora i odlukama Vjerovničkog vijeća.

Regija čeka strategiju

Danas će se znati i ime konzultanta koji će obaviti proces restrukturiranja. Pretpostavlja se da će to biti Alix Partners. A upravo taj proces čekaju zemlje u regiji gdje Agrokor posluje. Rekao je to srbijanskim medijima i predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež. On kaže da interesa za Frikom i Dijamant ima, ali da je prije potrebno vidjeti strategiju nove uprave Agrokora.

>> Grbin: Je li istina da je lex Agrokor pisalo odvjetničko društvo povezano s VTB bankom?

>> Zemlje regije očekuju jednak tretman dobavljača tvrtki vezanih uz Agrokor kao i u Hrvatskoj