Rast rejtinga nužan za stabilnost

Vrlo je izgledno da bi iduće godine, točnije za nekoliko mjeseci, Hrvatska mogla primiti vijest o rastu kreditnog rejtinga, uvjereni su i u Vladi i u krugovima makroekonomista, ali o potezima Vlade ovisit će hoće li Hrvatska ispuniti cilj o podizanju rejtinga na investicijsku razinu u eri jeftinog novca.

Tom se scenariju nada Vlada, a makroekonomist Željko Lovrinčević drži da je ulazak u skupinu zemalja s investicijskim rejtingom do druge polovice 2019. godine ključan za dugoročnu stabilnost javnih financija. Naime, u iduće dvije godine doći će, po svemu sudeći, do osjetnog rasta kamata na europskom tržištu pa, ako ne želimo ponovno skrenuti na stazu viših deficita i skupog zaduživanja, moramo izboriti rejting zemlje s dobrom kreditnom kvalitetom.

Rejting Hrvatske dvije stepenice ispod investicijskog rejtinga 

Rejting Hrvatske u ovom je trenutku dvije stepenice ispod investicijskog rejtinga u sve tri vodeće bonitetne kuće, ali kako je Standard&Poor’s povećao izglede rejtinga na pozitivne, očekuje se da bi ta kuća mogla prva posegnuti za boljom ocjenom. Lovrinčević napominje da će u slučaju da ne bude nepredviđenih okolnosti ta ocjena vjerojatno biti povećana tek za jednu razinu, što znači da bi i u tom slučaju Hrvatska ostala na neinvesticijskoj razini.

Snižavanja deficita proračuna, pad javnog duga i stabilan rast BDP-a oko tri postotna boda podloga su za bolju ocjenu, ali bez reformi, i to obuhvatnijih, teško će doći do ulaska u skupinu zemalja sa stabilnim pozicijama na tržištu novca. A to je presudno jer, kako objašnjava Lovrinčević, u eri skupljeg novca visina kamate za zemlje s investicijskim i zemlje ispod investicijskog rejtinga znatno se razliku i jaz se rastom referentne kamate samo povećava.

Hrvatskoj prijeti ponovno plaćanje kamata viših od 4 posto, što bi ponovno narušilo konkurentnost gospodarstva, izvoza, ali i povećalo troškove građana i države.