Prva točka rasprave o ustavnim promjenama: lokalna/regionalna samouprava

Nakon što je u Saboru nakon burnog prosinca i užurbane procedure ipak utihnula inicijativa za ustavne promjene, predsjednik RH Ivo Josipović okupio je danas na Pantovčaku stručnjake i predstavnike svih jačih političkih stranaka na prvom radnom stolu posvećenog ustavnim promjenama, odnosno lokalnoj/regionalnoj samoupravi.

Iako je ovo bio tek početak široke rasprave o ustavnim promjenama, a posebice o ovoj specifičnoj tematici koju predsjednik smatra iznimno važnom, pokazalo se da očito postoji konsenzus da nešto treba mijenjati.

- Nije ovo nadmetanje sa Saborom oko toga tko će iznjedriti ovakav ili onakav koncept, ja sam kao ustavom ovlašteni predlagatelj započeo jedan postupak pripreme novog Ustava, načelno cjelovitog, vidjet ćemo dokle će ići taj konsenzus jer na kraju ipak odlučuje Sabor, odnosno zastupnici dvotrećinskom većinom.

Ovo nije ni zamišljeno kao projekt koji je, za razliku od Sabora, pritisnut nekim rokovima i tekućim potrebama, ovo je jedan dugoročni projekt za koji vjerujem da može u konačnici dobiti podršku koja je potrebna da bi se Ustav promijenio – objasnio je predsjednik Ivo Josipović te dodaje kako se čini da su odgovorni ljudi svjesni da neke promjene treba napraviti i da je potrebno ojačati lokalnu samoupravu.

- Mislim da je to jedna od najvažnijih stvari jer to nije samo broj jedinica, to je najmanje važno, bitna je suština. Hrvatska je danas vrlo centralizirana zemlja, nisu uvijek dobro distribuirane nadležnosti po različitim razinama. Neki je moderni, suvremeni trend regionalizacija, i europska sredstva se distribuiraju po tom kriteriju i vjerujem da su svi svjesni da tu zaista moramo nešto učiniti.

Ne govorimo koga ćemo ukinuti ili nećemo, prije bih rekao da govorimo o jednom novom načinu promišljanja u kojem riječ ukidanje nije ni prava ni potrebna – pojašnjava Josipović. Ideje kakve promjene u lokalnoj i regionalnoj samoupravi provesti tek se "bistre", naglasio je predsjednik.

- Rekao bih da smo korak bliže tome nego što smo bili prije ove rasprave. A da li je taj korak dovoljan pokazat će vrijeme koje dolazi, da li će ono biti opterećeno dnevno-političkim izbornim ili predizbornim sučeljavanjima, to je stvar da vidite. Naša politička praksa je dosad imala hrpu dobrih političkih ideja koje nisu provedene zbog dnevno političkih razloga, ali možda praksa sada bude drugačije pa se to i dogodi – optimističan je bio ministar uprave Arsen Bauk koji je ovaj prvi radni sastanak ocijenio "dosta konstruktivnim".

- Nije bilo nekih velikih disonantnih tonova, postoji svijest o potrebi određenih promjena u sustavu lokalne samouprave, samo je pitanje radi li se o formi odnosno broju teritorijalnih jedinica ili samo o njihovim nadležnostima, radi li se o nazivima i što je to što treba biti u ustavnom okviru kao jedan dio konsenzusa, a što je ono što će se rješavati zakonima – dodao je ministar uprave koji smatra da bi cilj bilo kakvih izmjena u ovom pravcu bio da građani dobiju bolju uslugu od države u cjelini, odnosno da je ovo jedan korak u reformi javne uprave.

Ustavni stručnjak i član Stručnog povjerenstva predsjednik RH Robert Podolnjak kaže da se ništa ne može hitno napraviti u teritorijalnoj reformi te da su takvi potezi vrlo rijetki u Europi. Kao jedan primjer koji se često spominje izdovojio je dansku reformu, no i ona je trajala tri godine i to uz veliki konsenzus političara i struke.

- S druge strane možete racionalizirati sustav tako da imate manje političara, manje administracije u lokalnoj samoupravi i da možda na taj način čak i postignete veće uštede. Ja sam rekao kao primjer da jedna bogata Njemačka nema profesionalne načelnike u manjim jedinicama lokalne samouprave. Tamo do 3000 stanovnika nemate profesionalnog načelnika, on je volonter. Nemate profesionalne zamjenike, kod nas i najmanja općina ima profesionalnog načelnika, čak i zamjenika i čak i oni sami o tome odlučuju, ne vijeće.

Kad biste eliminirali profesionalne političare u malim lokalnim samoupravama vjerujem da bi ušteda bila velika. U Njemačkoj male općine nemaju vlastitu administraciju, to rade veliki gradovi, dakle, moguće je da se politika opredijeli i za taj put racionalizacije – predložio je Podolnjak te dodao kako je jasno da nešto treba učiniti, samo prije toga o bilo kakvom potezu treba postići konsenzus.

Ovakav prijedlog o načelnicima volonterima podržava i međimurski župan Matija Posavec jer treba vratiti vjeru ljudima u politiku i političare. Ipak se ne slaže s idejom da se smanji broj općina, gradova ili županija ili teritorijalnog preustroja.

- Ono čemu svi trebamo težiti je država konačno bude istinski servis građana, da imamo efikasnu lokalnu i regionalnu samoupravu, da zadamo određene kriterije i po njima treba nagrađujemo one koji ih poštuju, odnosno kažnjavamo one koji nisu efikasni. Kada bi sutra ukinuli 100 općina dobili bi uštedu od manje od jedan posto državnog proračuna, zadali bi probleme građanima, a ja mislim da bi se više trebali posvetiti da građani dobiju osjećaj pravednosti u lokalnoj, regionalnoj i državnoj upravi, da li kroz smanjenje broja zaposlenika ili efikasnost rješavanja predmeta - objasnio je međimurski župan.

I ostali sudionici bili su zadovoljni inicijativom predsjednika te početkom rasprave o ustavnim promjenama, a hoće li se to preliti i na Sabor koji jedini može izglasati ustavne promjene, pokazat će vrijeme.