Krije li se Vatikanska banka iza imena IOR?

Talijansko tužiteljstvo u Rimu otvorilo je istragu o deset talijanskih banaka, među kojima su velike banke kao što su Unicredit i Intesa San Paolo zbog moguće utaje poreza od strane nekih klijenata koji su se, umjesto sa svojim imenima, potpisivali kao vatikanska banka IOR. Otuda i sumnja u moguće pranja novca prljavog novca u suradnji s vatikanskom bankom IOR (Istituto opere di religione). Naime, prilikom transakcija novca nije bilo ispisanno nikakvo ime, već samo banka IOR. Uzbunu je prije godinu dana podignula Agencija za financijsko informiranj (Unità di informazione finanziaria) što je financijski istražni organ talijanske središnje banke (Bankitalia), te je o svemu obavijestila talijansku financijsku stražu.

Istraga se vodi na osnovu zakona iz 1991. kojim se obvezuje banke da indentificiraju sve one, pojedince i tvrtke, koji šalju novce ili čekove. Te transakcije moraju biti pohranjene u jedinstvenom informatičkom arhivu i uvijek se moraju prijaviti sumnjive financijske operacije. Preko tog arhiva se, na primjer, znade ako netko ne plaća rate kredita, pa to doznaju sve banke kako ne bi toj osobi otvorile neki novi kredit.

Preko računa u rimskoj filijali 204 bivše banke Banca di Roma (koja je integrirana u Unicredit) u Ulici Conciliazione pokraj vatikanskih zidina prošlo je oko 180 milijuna eura bez imena, odnosno samo s naznakom IOR. Taj račun je nestao s ulaskom Banco di Roma u Unicredit. Sudac istražitelj Nello Rossi i tužitelj Stefano Rocco Fava sumnjaju kako su preko imena vatikanske banke plaćane osobve koje zatim iznose nisu prijavile talijanskome porezu. Dakle riječ je o utaji poreza korištenjem imena vatikanske banke. Je li IOR umješan u te transakcije?.

Financijska straža je otkrila nekoliko lažnih slanja novaca, tako da se sumnja i u pranje novaca. Sada se vodi istraga kako bi se otkrila imena osoba i tvrtki koje su slale i dobile novce, a koje su se krile pod imenom IOR. Talijanska istraga ne može intervenirati prema vatikanskoj banci, već može za eventualnu sumnju tražiti međunarodnu dozvolu za dobivanje određenih podataka. Rimsko tužiteljstvo nema namjeru tražiti nikakve podatke od IOR-a, što znači da ne postoji sumnja u uključivanje vatikanske banke u pranje prljavog novca kako su to odmah napisali neki listovi, već će se koncentrirati na istragu u desetak talijanskih banaka kako bi se otkrilo koje su se osobe i tvrtke koristile imenom IOR za utaju poreza.