godina dana

Krim je bio samo početak Putinova sna o Velikoj Rusiji

Foto: Reuters/PIXSELL
Pro-Russian activists hurl objects at supporters of the Kiev government during clashes in the streets of Odessa May 2, 2014. Police said a man was shot dead in clashes between a crowd backing Kiev and pro-Russian activists in the largely Russian-speaking
Foto: DPA/PIXSELL
A placard reads 'Stop fascism. All to the referendum!' in Sevastopol, Crimea, Ukraine, 16 March 2014. Polling stations opened in Crimea for a referendum about whether the Ukrainian Black Sea region should join Russia. The vote has been widely condemned by
Foto: Reuters/PIXSELL
Vladimir Putin
Foto: VL
Renata Rašović
07.03.2015.
u 08:02
Prema izvješću UN-a, broj žrtava na istoku Ukrajine prešao je 6000
Pogledaj originalni članak

Bio je mračan i kišovit dan u krimskoj prijestolnici Simferopolju. Anatolij Blokov bio je turoban. Bivši časnik sovjetske vojske, danas poslovni čovjek i otac dviju kćeri, ima mnogo razloga smatrati se uspješnim, no posljednjih dana crne misli posve su ga preuzele.
"Iskreno, zabrinut sam. Čak se pitam i tko će hraniti starog psa mojih starih roditelja budem li morao otići", govori odsutno dok otpija gutljaj kave na tržnici nedaleko od zračne luke. Etnički Rus, rođen i odrastao u Krimu, nikada prije nije razmišljao o odlasku.

Braća po krvi i oružju

Otkako su, međutim, ruske snage preuzele autonomnu pokrajinu bez ispaljenog metka, a krimska vlada i prije referenduma objavila svoju odluku o priključenju Ruskoj Federaciji, našao se u velikoj manjini krimskih Rusa koji se tome protive. Činilo se, uzalud. I bilo je uzalud. Među ukrajinskim domoljubima tinjala je nada da nisu svi Rusi jedinstveni u želji da se pripoje "majci Rusiji". Blokov je jedan od njih. Njegova vlastita, dosad skladna obitelj, sada je podijeljena: jedan od braće podupire Kremlj, kao i mnogi ovdje, drugi brat slaže se s Anatolijem da ih bolja budućnost čeka unutar granica Ukrajine. Godinu dana kasnije, posve je jasno, kakve li iluzije...

A rat, rat se tog ožujka 2014. mogao opipati rukom. "Ma kakav rat! Rata biti neće!" energično uvjerava taksist bez licencije na 80 kilometara dugom putu iz zračne luke prema Sevastopolju, najvećem gradu na poluotoku Krimu. "Ukrajinci i Rusi su braća po krvi i oružju, pa neće brat na brata", govori Ukrajinac svojoj putnici u rasklimanoj i grozomorno prljavoj ladi, pa za sve okrivi politiku, podjednako onu u Kijevu i onu u Kremlju. Beskonačno dugo putovanje najednom prekida nailazak na improvizirani punkt nasred prašne ceste: desetak muškaraca u maskirnim odorama, bez istaknutih oznaka pripadnosti bilo kojoj postrojbi ili vojsci, neki od njih u šubarama, prizivaju scenu iz balvan-revolucije.

Vodič za aneksiju

A u Sevastopolju pripajanje Ruskoj Federaciji više ni za koga nije sporno. Golemim trgom, u sjeni spomenika ruskom admiralu Pavelu Stepanoviču Nahimovu, izmjenjuju se solisti i zbor crnomorske flote, odjekuje topot čizama rasplesanih Kozaka. Krim slavi pripojenje majci Rusiji, dugo sanjanu slobodu od kijevske administracije. Sutrašnji referendum za njih tek je formalnost. Krimski parlament već je izglasao deklaraciju o neovisnosti, pa zažmirio dok su ruski vojnici navođeni instrukcijama "drugova iz Moskve" sijali minska polja crtajući novu granicu na sjeveru, kao i pri dnu poluotoka gdje tri golema plutajuća pontona u sevastopoljskoj luci, ali i ruski razarač u funkciji barikade, predstavljaju novu južnu granicu. Jedna za drugom, na krimskom poluotoku padaju vojarne, s više ili manje otpora.

Nakon sibirski hladne izborne nedjelje, rezultati su pokazali uspjeh proruske opcije kakvog se ne bi postidjela ni Sjeverna Koreja: vlasti su objavile pobjedu s premoćnih 93 posto "za". "Vodič za aneksiju", uz podnaslov: Kako zauzeti teritorij suverene države bez ispaljenog metka, koristeći se svim slabostima europske i američke diplomacije, inovativni je i praktični, ali i autorski ruski recept za rješenje ukrajinske krize koji bi Kremlj trebao zaštititi. Krim je bio tek uvertira u krvavi rat. Prema najnovijem izvještaju UN-a, broj mrtvih u istočnoj Ukrajini upravo je prešao 6000. 

>> Tijek ukrajinske krize: Od prosvjeda na Majdanu do prijetnje 3. svjetskim ratom

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 76

Avatar lvan12
lvan12
09:32 07.03.2015.

Amerikancima je bilo premalo 900+ vojnih baza koje imaju u preko 130 zemalja svijetu, pa su htjeli još malo na Krima... Oni to zovu zaštitom svojih interesa, meni je globalna okupacija jer vidimo danas kako zavrse oni koji se ne sloze s tom politikom.

DI
diferencijal
10:22 07.03.2015.

Kako smiješna propagandna kajgana :D

DU
Deleted user
09:42 07.03.2015.

Rusija nije imala izbora, jedina druga alternativa bila je da Krim na kojem je glavna baza ruske crnomorske flote pripadne NATO-u. Pitam se da li bi Amerika na taj način propustila zaštititi svoje interese, malo morgen. Više od toga čudi me ovakav način prikazivanja stanja, to nije objektivno novinarstvo, sve izgleda kao naručeno, svi članci o Ukrajini, Rusiji i cijeloj ovoj problematici pisani kao po istoj direktivi.