Racionalizacija mreže sudova i državnih odvjetništava koju Ministarstvo pravosuđa namjerava iduće godine početi provoditi u djelo posao je koji nije dobro pripremljen, nisu postavljeni kriteriji prema kojima će se provesti niti su predviđeni učinci – kako u odnosu na dinamiku i kvalitetu rješavanja predmeta tako ni financijski. Tvrdi to Kristijan Turkalj, hrvatski pregovarač za 23. poglavlje (pravosuđe i ljudska prava) u mandatu bivše vlade, a sada međunarodni konzultant kojeg je za pregovore u vezi pravosuđa angažirala srbijanska vlada.
Usluge partnerima
– Za mandata ministra Dražena Bošnjakovića mreža sudova smanjena je za oko 50 posto i trebalo je krenuti od analize učinka te racionalizacije. Ovako se ide u novu reformu, a ne zna se s kojih pozicija – kaže Turkalj.
Bošnjakovićeva nasljednika na funkciji, ministra Orsata Miljenića, optužuje da se previše rukovodi političkim kriterijima i kao primjer navodi da je samo zbog “usluge” koalicijskom partneru IDS-u vraćen Trgovački sud u Pazinu. Kaže da je isključivi kriterij za ukidanje sudova trebao biti broj predmeta, broj stanovnika i dostupnost suda. Na propast osuđuje i ideju da se u drugom stupnju sudovi dodjeljuju “iz bubnja” – dakle da se o žalbi ne odlučuje na istom području, nego žalba iz Zagreba može završiti u Dubrovniku. Premda je to, kaže Turkalj, dobar potez u prevenciji korupcije, da bi se on isplatio, prethodno je trebalo uvesti e-spise. Ovako će se cijeli spisi morati kopirati i poštom slati s jednog suda na drugi, što će sve zakomplicirati i jako poskupjeti.
Tvrdi i da to neće pridonijeti ujednačavanju sudske prakse jer će sudac, primjerice, u Dubrovniku suditi po svom bez obzira na to odakle mu stigne predmet. Za ujednačavanje je potrebno formirati prizivni sud, djelovati kroz revizije na Vrhovnom sudu ili u Pravosudnoj akademiji organizirati savjetovanja.
A stari predmeti?
– Reorganizacija je dobra, ali se njome ne rješava glavni problem, a to su stari predmeti. Za njih treba drugi, i to sustavan plan – kaže Turkalj i napominje da nije u redu ovakve odluke donositi u zadnjoj godini mandata jer se njihova provedba ostavlja idućoj vladi.
Ne vjeruje ni u uštede koje Miljenićev tim nastoji postići smanjivanjem 208 pravosudnih tijela na njih samo 95. Naprotiv, kaže da će prilagodba zahtijevati velike troškove te da je izostala procjena koliki će biti.
Sve se smije mijenjati, samo ne diraj u moje.