Kristina Burja: Kod tekstila nije riječ samo o ekologiji nego i o etici i humanosti

Poznati modni brend Krie Design osnovala je 2008., a nakon gotovo 15 godina uspjela je ne samo biti prepoznatljiva po karakterističnom stilu, upečatljivim kreacijama i traženim modnim kreacijama već je postala sinonim za promicanje koncepta održive mode. Dizajnerica Kristina Burja među prvima je u modnom svijetu, naime, počela govoriti o pitanju održivosti te je od samog početka uključena u međunarodni neprofitni projekt Green Fashion Week koji se održava pod pokroviteljstvom UN-a.

Stoga je upravo ona postala ambasadorica Rezolucije Zemlja, najveće ekološke akcije u Hrvatskoj koju je pokrenuo Večernji list. Pritom smatra da će upravo jedna takva platforma, čije je osnivanje priželjkivala u Hrvatskoj, omogućiti da glas svih onih koji već godinama vide potrebu da se promijeni svijest o važnosti očuvanja naše planeta, bude još – glasniji.

Zašto smatrate da je potrebno još glasnije progovoriti o pitanju ekološke osviještenosti i održivosti?

Smatram da sve što radimo ostavlja trag, a na nama je odabir i odgovornost kakav će taj trag biti. Priroda smo mi sami i tužno je da briga o njoj, koja bi nam trebala biti urođena, još uvijek predstavlja iznimku, a ne pravilo.

Promjena mora krenuti od svakog od nas i svijet će postati bolje mjesto. Nije još kasno. Ne možemo, nažalost, zaustaviti neke ekološke promjene, ali ih možemo usporiti i ostaviti našoj djeci Zemlju u boljem stanju nego što je danas.

Upravo je modna industrija jedan od najvećih zagađivača okoliša, zar ne?

Kada pričamo o globalnoj problematici tekstilne proizvodnje, važno je pojasniti da tu nije riječ samo o ekologiji već i o etici i humanosti. Masovna tekstilna proizvodnja je ne samo jedan od najvećih zagađivača s ekološkog aspekta već je i najveći robovlasnik današnjice. Prije devet godina urušila se Rana Plaza, tekstilna tvornica u Bangladešu u kojoj su radnici godinama radili u nehumanim uvjetima uz mizerne naknade za svoj rad. Danima su upozoravali na pucanje zidova tvornice, ali su svejedno bili primorani vratiti se svaki dan na posao. U toj nesreći poginulo je 1138 ljudi, uglavnom mladih žena i majki, te ih je još 2500 bilo teško ozlijeđeno. Ta tvornica je proizvodila za 29 svjetskih brendova. Od tog dana polako se krenula mijenjati svijest, to je ono što mi promičemo zadnjih sedam godina.

Za kakav se pristup modi vi zalažete?

Mi svojim primjerom propagiramo elitizam u odijevanju koji ne sugerira na skupo ili nedostupno već činjenicu da nosimo odjeću koja ima pozadinsku priču, dubinu, podrijetlo... Proizvodimo odjeću koju ćemo rado čuvati i ostaviti u nasljeđe, zbog emocija koje nam donosi, zbog kvalitete koja traje i zbog činjenice da nitko nije stradao kako bi ona bila proizvedena – tu mislimo i na ljude i na okoliš.

Što točno podrazumijeva koncept održive mode?

Održiv razvoj u tekstilnoj, odnosno modnoj industriji prije svega se odnosi na način raspolaganja resursima kao i otpadom te podrijetlo sirovine i način njezina uzgoja. Uzgoj pamuka je, primjerice, jedan od štetnijih procesa za okoliš, dok reciklaža pet boca daje odlična vlakna za nove artikle… Poanta održivog razvoja su također etičnost i humanost. Ne smijemo zaboraviti da današnja masovna produkcija počiva na leđima bijelog roblja u zemljama trećeg svijeta.

Ako neki artikl uvezen u Hrvatsku uz troškove prodaje, transporta i porez na kraju stoji 35 kuna, ostaje veliko pitanje tko je to proizveo, stoga nikako nema "zelenu", humanu, etičku ni bilo koju drugu vrijednost, čak ni ako je od organskog pamuka.

"Tko je napravio moju odjeću" najvažnije je pitanje koje se danas postavlja, zbog činjenice da su ljudski životi ugroženi i obespravljeni samo kako bi se proizvela jeftina tekstilna roba.

Je li moguće promijeniti percepciju kupaca da kupuju trajnije i kvalitetnije komade te koja je uloga dizajnera u tome?

Ponuda je odgovor na potražnju i u ovom segmentu samo mi sami možemo zaštititi ovaj planet odabirom onoga što želimo kupiti. Smatram da se sve više, pa čak i kod nas gdje je to uistinu teško zbog ekonomskih uvjeta, rađa trend biranja i promišljanja pri kupovini.

Treba ulagati u posebnu odjeću, onu koju ćemo voljeti godinama, trebamo birati kvalitetu, a ne kvantitetu, trebamo reciklirati... Kada kupujemo nešto jeftino, trebamo razmisliti kako je to proizvedeno, je li toksično, je li neko dijete bilo primorano proizvesti to za šaku riže?

Dizajneri tu mogu imati veliku ulogu, jer moda je odlična platforma za širenje svijesti, kada nešto "uđe u modu" često zahvati cijeli svijet.

Kada ste vi prije više od sedam godina počeli promovirati održivost mode, jeste li naišli na skeptične komentare i je li se to u zadnje vrijeme barem malo promijenilo?

Kao i na svakom početku ova tematika ne samo da je bila loše prihvaćena i zanemarena iz neznanja, nego je izazivala i niz podsmijeha. U Hrvatskoj su smatrali da nešto što može biti od sintetičke tkanine nije "eko", a naše modne manifestacije nisu stavljale naglasak na održivost, jer tada vjerojatno nije bio prepoznat viši cilj kojem smo se mi već posvetili. Danas, nakon nekoliko godina mojih kontinuiranih izlaganja o održivosti, dosta mojih kolega se educiralo i shvatilo da su zapravo i oni održive modne marke.

Sve promjene koje trenutačno vidimo u Hrvatskoj, a idu u smjeru održivosti, jako me raduju jer to pokazuje da je cilj svih nas koji o tome govorimo postignut, da smo promijenili svijest. Primjerice, na Arab Fashion Weeku 2018. godine Krie Design je nastupio kao prvi svjetski održivi brend i pratili su nas samo kolege iz Italije, a danas na svakom danu AFW-a imate i po pet brendova održivog razvoja. To je pravi uspjeh!

Možemo li onda reći da je održivost ušla u modu?

Održivost je postala "must have", a to je odlično jer, kada pionirski počnete širiti svijest o nečemu, možete samo sanjati da će ta ideja postati ne samo sveprihvaćena već i neizostavna referenca izvrsnosti.

U naših sedam godina promicanja održivog razvoja danas možemo svjedočiti da upravo to i postaje trend kod mnogih modnih marki, a širenje svijesti o tome svakako je pohvalno, pa čak i kada se provodi samo zato što je to pomodno.

Vaše su kreacije posebno tražene u arapskim zemljama. Zašto?

Da su Krie kolekcije oduševile ljubiteljice mode u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, potvrđuje i činjenica da je poznata arapska glumica Mayssa Maghrebi odabrala crvenu Krie haljinu s mašnom i izazvala oduševljenje na Instagramu gdje je prate tri milijuna obožavatelja.

I u hrvatskom paviljonu na velikom međunarodnom Expo sajmu u Dubaiju predstavljena je upravo vaša haljina. Kakvi su dojmovi iz Dubaija?

Velika je čast predstavljati svoju zemlju na ovakvo impresivnom događaju. U hrvatskom paviljonu izloženi su automobil Nevera i Krie Designova haljina Bow, zahvaljujući čijem je dizajnu povezala Ujedinjene Arapske Emirate i Hrvatsku. Znamo se našaliti da bi bilo bolje da se zove po mom prezimenu Bur(j)a