Austrijski lijevo usmjereni dnevni list “Der Standard”, pod naslovom “Mihail Hodorkovski: Putinov utjecaj na Austriju je ogroman”, piše kako prominentni kritičar Kremlja u egzilu Mihail Hodorkovski je predložio jednu federalnu, parlamentarnu Republiku kao protumodel Putinovom sustavu. U uvodnom dijelu intervjua s Hodorkovskim Der Standard navodi kako “protivnici ruskog predsjednika u Austriji žive opasno”. Intervju potpisuje novinar Fabian Sommavilla.
On navodi kako Hodorkovski, koji je proveo 10 godina i dva mjeseca u ruskom zatvoru uvijek iznova gleda na svoju sudbinu s humorom vješanja” i “ smije se kada priča o tome kakvi su strašni uvjeti u zatvoru”. Također ističe kako se Hodorkovski smije kada Zapad svoj stav zauzima u naivnoj vjeri, da oligarsi bi mogli imati bilo koji utjecaj na Putina i na ništa drugo”.
Der Standard piše kako je intervju vođen u Münchenu, u prostorijama izdavača “Europaverlag”, koji je izdao novu knjigu Hodorkovskog “Kako se ubija zmaja”, koju autor knjige smatra, kako navodi austrijski list, “Priručnikom za nadobudne revolucionare”.
Intervju počinje konstatacijom kako u posljednje vrijeme više samozvanih mirovnih aktivista vezano uz rat u Ukrajini pozivaju na mir, ali uopće ne pokušavaju objasniti kako bi taj mir trebao izgledati. Taj mir sigurno ne izgleda tako kao da bi Putin popustio i povukao se iz Ukrajine, ističe novinar i pita kritičara Kremlja što je mislio kada je jednom rekao da se Putina mora pritisnuti, kako bi se nešto iz njega izvuklo. I što to znači za rat?
Hodorkovski je odgovorio kako “trenutno ne vidi scenarij koji bi se mogao realizirati, po kojem je rat odmah bio zaustavljen, bez da bi se Ukrajina našla ponovno u lošijem položaju, u kojem Putin ne bi ponovno odmah počeo ratovati” i dodaje:
“On je u Rusiji stvorio situaciju, u kojoj su njegova važna potpora nacionalni patrioti. Oni imaju iz mnogih razloga - među kojima i onih pragmatičnih - interes voditi rat. Putin s toga više ne može u narodu, izgraditi potporu, time što poboljšava kvalitetu življenja - također i zbog sankcija”, tvrdi Hodorkovski i nastavlja:
“Svaki dio Ukrajine koji je već osvojen, nije nikakva prednost, nego mnogo više opterećenje. A Putin ima običaj, prijeteće probleme riješiti na izborima, time što zapodjene rat. To je napravio s Čečenijom, Gruzijom i s Krimom. I sada po četvrti put to radi s Ukrajinom. Ovaj modus operandi ostaje, i mora se svakako računati da će se to dogoditi i po peti put. Ako bi Ukrajina bila suglasna završiti rat nakon svih ovih gubitaka teritorija, 87 posto ukrajinskih građana bilo bi protiv toga. Došlo bi do civilne pobune. I onda ako bi za rat na zaposjednutom području mogao regrutirati i do 300.000 osoba, čiji život za Putina ne znači ama baš ništa. Ja jednostavno ne vidim nikakav prostor za bilo kakve mirovne pregovore. Možda netko drugi, ali ja ne”.
Na upit što ako Putin izgubi rat i što se uopće u Rusiji smatra porazom kritičar Kremlja je odgovorio:
“Putin je u stanju svaki ratni poraz prodati kao pobjedu. Evo jednog primjera: Dugo sam živio u Sibiru i tamo još uvijek poznam ljude, koji podupiru rat. Pitam ih, zašto? i oni kažu: Da nas Putin nije zaštitio, već bi nas ovdje u Sibiru bombardirali”. Objasnio je kako se “u Rusiji polazi od toga, da se mi nalazimo u ratu s NATO-om, a ne s Ukrajinom”.
Na pitanje kada bi moglo postati problematično za Putina, ruski kritičar u egzilu je odgovorio:
“Linija mirovanja oružja iza one prije 24. veljače 2022. ili Rusija koja je izgubila kontrolu nad Krimom, bio bi posve jasan poraz. Ali i ako dođe do mirovanja oružja na aktualnim kontaktnim crtama, u tijeku jedne godine počeo bi novi rat”.
Der Standard piše kako Hodorkovski u svojoj novoj knjizi “Kako se ubija zmaja” daje uske upute, kako bi se mogao nadvladati Putinov sustav. I kako predlaže kao rješenje federalnu parlamentarnu Republiku. O šansama za takvo što autor knjige kaže:
“Moramo realno polaziti od toga da će ga u 70 posto slučaja netko naslijediti. Da se to danas događa naslijedio bi ga premijer Mihail Mišustin, ili netko drugi. Gotovo je posve nevjerojatno da bi ta osoba bila u stanju, držati se na vlasti slično Putinu. Putinova je moć visokopostotno personalizirana. On nije ideološki orijentiran. Nema ni tim oko sebe. Putin se drži na vlasti u svom unutarnjem krugu, tako da sve međusobno posvadi. To sve držati u ravnoteži nitko drugi nije u stanju. Dakle različite snage bi mogle biti poslane kako bi se situaciju destabiliziralo.
Na upit koje bi to mogle biti Hodorkovski je odgovorio:
“Vidim tri mogućnosti: Dezintegraciju Rusije, novi “dobar” car ili parlamentarna Republika. Šansa za posljednju opciju iznosi oko 30 posto, ali ja radim na tome, da bi to postalo moguće. Prva varijanta koju bi mogla izvesti vojna hunta, mogla bi loše završiti. Rezultat bi mogla biti upotreba nuklearnog oružja. To s “dobrim diktatorom” ne izgleda baš dobro. To sam vidio i kod Borisa Jeljcina koji je još 1990. godine bio demokrat da bi već 1993. godine ukinuo parlament. Ljude je 1999. morao poslati u Prištinu, da bi pokazao, kako on štiti rusko stanovništvo.
Na toj osnovi, zaštiti od vanjskih neprijatelja, je Rusija uopće utemeljena. Time je provedena i jaka centralizacija države. Također svaki “dobar car” mora dakle predati vlast - kao Michael Gorbačov - ili stvoriti sliku neprijatelja. Jedina alternativa je federativna, djelom konfederativna parlamentarna demokracija, koju ja opisujem u knjizi”.
Na upit da li bi se po uzoru na Navaljnija vratio u Rusiju rekao je kako “ne bi, jer bi to značilo doživotni zatvor, ali u posve drugačijim uvjetima od onih u kojima je Navaljni.
“Tvoje tijelo još živi, ali u stvari si već mrtav - bez kontakta s vanjskim svijetom”, opisao je Hodorkovski. Napomenuo je da se u Rusiju neće vratiti tako dugo dok je Putin na vlasti.
Vezano uz Balkan novinar Standarda je kritičara pitao što se događa kod situacije kada Rusija sponzorira kampanje širenja dezinformacija i to vrlo često desnih stranaka? Odgovorio je kako je to upravo sada predmet istrage. I da to nije baš jednostavno.
“Putin podupire radikale, bez obzira koje su prirode. Važna mu je destabilizacija. Tada se može pozicionirati kao onaj, koji je menadžer za nestabilnu situaciju. Ako se rat nastavi, pokušat će i Balkan destabilizirati, kako bi Europljanima otežao život”.
“Preko Srbije? - glasilo je sljedeće pitanje.
“Apsolutno. Ali na sreću Rusi su idioti. Oni su to pokušali u Crnoj Gori i zemlju udaljili od sebe, izgubivši utjecaj. Ali ne može se uvijek na to računati, da su uvijek idioti. Nakon sankcija utjecaj je smanjen, kao primjerice u Njemačkoj. Ali desničarski radikali su prirodni Putinov partner. To on zna. I jer birači tih radikalnih desničara normalno podupiru Putina, ne gube na potpori ni onda kada Putin primjerice vodi rat. To se treba pažljivo promatrati”, odgovorio je 59-godišnji Mihail Hodorkovski.
Zanimljiv je bio i osvrt ruskog kritičara na Austriju, koja je posljednjih 20 do 30 godina njegovala kako na političkom polju, tako i na gospodarskom te bankarskom i energetskom sektoru posebno dobre odnose s Rusijom. Na zamolbu da ocijeni odnose između Austrije i Rusije Hodorkovski je rekao:
“Nadam se da vas neću iznenaditi kada kažem da redovno ne pratim austrijsku politiku. Ali ono što sigurno mogu reći je da je Putinov utjecaj na Austriju ogroman., što pokazuju i podaci mog Dossier Centers, koji istražuje Putinov utjecaj na druge države. Kada je bugarski Bellingcat novinar Christo Grozev napustio Beč zbog sigurnosnih razmišljanja, nije to napravio za razonodu. Njegov je život bio u opasnosti. Ako se uzme u obzir broj profesionalnih ubojica po nalogu koji su u “spavajućem modusu” za Putina je neusporedivo lakše nekoga ubiti u Austriji nego u ostalim europskim državama”. Kritičar je spomenuo kako je u vrijeme hladnog rata Austrija slovila za “Centar interakcije između tajnih službi” i kako nije siguran da je to danas moguće, kod današnje integracije u Europu. Također je ustvrdio kako unatoč svih prednosti, koje donose dobri odnosi s Putinovim režimom ne vjeruje da će Austrija poduzeti velike napore, da ih doista razvije, jer su rizici veliki”.
Mihail Hodorkovski je, kako piše Der Standard, jednom bio jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji, nakon što je kao šef ruskog naftnog koncerna Yukos došao do milijarda. Nakon što je osuđen za navodnu poreznu prijevaru, nakon 10 godina i dva mjeseca provedenih u zatvoru iznenadno je pomilovan i pušten na slobodu i sada živi u Londonu u egzilu.
>> VIDEO Zračne sirene odjekuju Kijevom: Stigao je američki predsjednik Biden
tzv.austrijske banke su uglavnom sa ruskim kapitalom..