Kriza iz Agrokora širi se na 'realni sektor' i na privatnu potrošnju

Evo male vježbe iz financijske speleologije. Idemo na web-stranicu Hrvatske narodne banke pa u rubriku “statistika”. Kliknemo na nju pa nam se otvara tridesetak novih “ladica”, među kojima valja odabrati onu s nazivom “Statistički podaci – kreditne institucije”.

Otvorimo li i tu rubriku, prikazat će nam se 26 novih, među kojima i “Pokazatelji poslovanja kreditnih institucija”. Kliknemo li na nju, otvara se lista s nazivom “dokumenti”, a deveti ili zadnji dokument na popisu je excel tablica “SP1 – Privremeni nerevidirani podaci za kreditne institucije na dan 31. ožujka 2017.”

Kriza oko Agrokora počela je "nagrizati" hrvatski bankarski sektor

Na HNB-ovu webu ta je tablica objavljena 30. svibnja.
Otvore li i tu tablicu, marljive financijske speleologe konačno čeka lijepa nagrada: odjednom će saznati što se ovaj čas u hrvatskoj ekonomiji zaista događa. U šestom stupcu, 27. retku, naime, upisana je brojka – 229.432, a ona otkriva da je Zagrebačka banka u prva tri mjeseca ove godine izgubila 230 milijuna kuna.

To pak znači da je kriza oko Agrokora počela “nagrizati” hrvatski bankarski sektor i prije nego što je država stavila Agrokor u režim izvanredne uprave.
Tako to počinje. A dalje ide ovako…

Nastavi li istim tempom do kraja godine, Zagrebačka banka napravit će gotovo milijardu kuna gubitka. Netko će reći – pa što? Neka i bogati i oholi bankari plate za svoje promašaje u Agrokoru! Ali, u tom slučaju Zagrebačka banka će ove godine i državnom proračunu, javnom i državnom sektoru, učiteljima, doktorima, policajcima, platiti 200 milijuna kuna manje poreza. Toliko će dobiti “poreznog kredita” pa će i dogodine platiti 200 milijuna kuna manje. No to nije sve.
 Uz gubitak od milijardu kuna Zagrebačka će banka morati “stegnuti” kreditiranje i povećati cijene svojih usluga svim ili barem dobrom dijelu svojih klijenata, među kojima prevladavaju poduzeća.

Kriza Agrokora će se preliti na cijeli hrvatski "realni sektor"

S teže dostupnim i skupljim bankovnim kreditima tvornice će prikočiti povećanje proizvodnje, a možda će biti prisiljene i otpustiti ponekog zaposlenika… Tako će se kriza Agrokora preliti na cijeli hrvatski “realni sektor”, a iz njega na privatnu potrošnju.
Zagrebačka banka pritom, dakako, nije jedina hrvatska banka koja ne može naplatiti kredite od Agrokora i njegovih povezanih poduzeća. Prema objavljenim podacima, domaće banke od Agrokora potražuju oko pet milijardi kuna. No u cijeloj ovoj godini banke od Agrokora neće moći naplatiti ni kune, a od tvrtki kojima su posudile novac da bi kriomice kreditirale Agrokor isto tako malo ili ništa.

Za to vrijeme banke će cijeli iznos potraživanja od Agrokora i njegovih partnera morati izdvojiti u rezervacije za pokriće potencijalnih gubitaka. To znači da bi i državni proračun ove godine od banaka mogao dobiti milijardu kuna manje, a i sljedeće još milijardu. Je li ovakav razvoj događaja bilo moguće izbjeći? Bilo je, ali samo tako da je Agrokor na vrijeme proveo inicijalnu javnu ponudu dionica koju je i obećavao kreditorima. Ali tada Agrokor više ne bi bio obiteljsko poduzeće.