Kriza odgađa kapitalne projekte Sanaderove vlade

Treba li proračun za 2009. podržavati štednju ili veću državnu potrošnju? Na tu dilemu ekonomski stručnjaci kažu ‘i ovako i onako’, dok je Hrvatska udruga poslodavaca među prvima zatražila stezanje remena.

Nema novca za stadione
Vlast mora odustati od skupih projekata, srezati sve što ne donosi brzi povrat i proračun zadržati na ovogodišnjoj razini. “Hoće li autocesta od Vrgorca do Šestanovca biti završena za godinu ili dvije nije od presudne važnosti. U situaciji kada se raspada globalni bankarski sustav kapital treba usmjeriti na projekte koji donose poboljšanja odmah i sada – objašnjava Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a. Od ranije je poznato da Sanaderova vlada u ladici drži oko dvije milijarde eura težak projekt gradnje kanala Dunav-Sava u Slavoniji i brze pruge od Mađarske prema Rijeci.

Ti se projekti pokreću s namjerom da se glavnina tereta iz Azije za srednju Europu prebaci na hrvatski riječni i željeznički prometni koridor. Planirano je da kanal, čija je gradnja već trebala početi, bude gotov 2013., a osam milijardi kuna vrijedna pruga dvije ili tri godine ranije. Još su ambiciozniji planovi u energetskom sektoru; potpredsjednik Vlade Polančec rekao je da će država do 2020. uložiti u energetski sektor 10 milijardi eura.

– Ne ulazimo u opravdanost bilo kojih projekata, ali želimo upozoriti da za njih neće biti kapitala ni kod nas niti u svijetu. Nije vrijeme za gradnju stadiona i novih zračnih luka. U vrijeme kada nastupa recesija glavno je pitanje kako zadržati standard – ističe Kuštrak. Ministar financija Ivan Šuker dosad se o proračunu izjašnjavao oprezno.

– Kapitalni će se projekti nastaviti sukladno fiskalnim mogućnostima – rekao je, uz opasku da će proračun iznenaditi mnoge.

Spuštanje rasta
Dr. Željko Lovrinčević (Ekonomski institut) objašnjava da u razdoblju recesije vlade povećavaju deficit kako bi spriječile usporavanje ekonomije. Mogla bi to učiniti i Sanaderova kad bi bila sigurna da će za dvije godine, za koliko bi kriza trebala proći, krenuti s ozbiljnim reformama. No, Lovrinčević pretpostavlja da će vlada ostati pri najavljenoj politici smanjivanja deficita, što će spustiti gospodarski rast. Država neće odustati od planiranih projekata, ali će ih vremenski rastegnuti. Budući da su plaće i mirovine zadane, rezat će se materijalni troškovi, što će smanjiti kvalitetu sustava i javne uprave. Posustane li državna potrošnja, Lovrinčević pretpostavlja da bi već u proljeće ili ljeto moglo doći do zaustavljanja rasta zaposlenosti.

Usporavanje građevinskog sektora, a posebno stanogradnje, imat će negativan utjecaj na cijelu ekonomiju. Zato je bolje da se deficit ne smanjuje ili da se on blago poveća i na taj način premoste sljedeće dvije godine, do ulaska u EU. Loša strana toga pristupa je ta što će tada i zaduženje biti veće, pa će i reforme koje će se morati provesti biti ozbiljnije, komentira Ž. Lovrinčević.