Rusija je našla novo tržište za svoj plin, koji bi 2018. godine plinovodom ‘Moć Sibira’ preko Vladivostoka stizao u Kinu, u područje Pekinga, gdje je najviše potrošača. Dogovor je to dviju zemalja, koji je okrunjen jučerašnjom posjetom ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini, gdje se sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
Poruka Europskoj uniji
Sastanak na vrhu pripreman je dugo, finale priprema obavili su u nedjelju u Pekingu šef Gazproma Aleksej Miller i Zhou Jiping, šef kineske državne naftne kompanije CNPC (China National Petroleum Corporation). Oni su dogovarali i formule po kojima će biti računata cijena.
‘Zapad je zaboravio zaključati stražnja vrata, gurnuo je Rusiju u plinski posao s Kinom’, piše Russia Today. Pregovori Rusije i Kine počeli su još 2004., ali nije bilo velikog napretka, sporna je bila cijena plina kao i financiranje sibirskog plinovoda koji će stajati između 22 i 30 milijardi dolara.
Grafika: Jelena Vuković
Rusija je tražila od Kine da investira u plinovod ili da barem da kredit i zbog toga su pregovori stajali. Dogovor je 98 posto postignut, objavio je uoči Putinova dolaska u Kinu zamjenik ruskog ministra energetike Anatolij Janovski.
U planu je prije deset godina bio i drugi plinovod, Altaj, na zapadu Rusije, rad na tom projektu započeo je 2006. godine, iduće godine Gazprom je započeo i ‘Moć Sibira’, a lani su obustavljeni radovi na plinovodu Altaj, a sibirski je plinovod dobio prioritet. Rusija bi Kini trebala izvoziti 38 milijardi kubnih metara plina 2018., a kad bi drugi plinovod bio završen, godišnje bi iz Rusije u Kinu išlo 68 milijardi. No, to je i dalje puno manje od količina koje kupuje Europska Unija, gdje je lani otišlo 160 milijardi prostornih metara.
Razmjena 90 milijardi
Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev jučer je u intervjuu za Bloomberg Europi zaprijetio obustavom isporuke plina ako Ukrajina ne podmiri svoje dugove. “Možemo sada plin preusmjeriti i na istok”, poručio je Medvedev.
Ruski mediji navode da bi cijena plina za Kinu bila podjednaka cijeni koju plaća EU, oko 380 dolara za tisuću prostornih metara - dakle, Rusi bi godišnje iz Kine zaradili više od 14 milijardi dolara. No, drugi misle da Rusija mora popustiti Kini u pogledu cijene kako bi smanjila svoju ovisnost o europskom tržištu.
– Diverzifikacija je najbolja strategija kako bi Rusija imala dobre dugoročne poslovne odnose i s Europom i s Kinom – kaže Benedicto Yujuico, šef udruge azijsko-pacifičkih gospodarskih komora.
Vrijednost ugovora se procjenjuje na preko 400 milijardi dolara, ali ta moneta nece biti koristena u placanju, nego ce se razmjena raditi u Juanima i Rubljima, cime se dodatno potkopava petrodolar baziran na tiskanju novcanica bez pokrica. U srpnju sastanak BRICS zemalja u Brazilu najavljuje osnivanje njihove zajednicke banke s kapitalom vecim od 100 milijardi dolara (normalno ne u dolarima) cime postaju konkurencija MMF-u. Polako ali sigurno jedna hegemonija koja je trajala od zavrsetka drugog svjetskog rata nestaje, sto je dobro za ostatak svijeta.