Krumpir je 'na akciji' već za berbe, to nas uništava

– Kažu nam kupci da ne bismo trebali imati veće cijene od Njemačke, Francuske ili Belgije, a ne znaju da su naša ulaganja u proizvodnju krumpira 40 posto veća od poljoprivrednika u tim zemljama.

Mi moramo izdvojiti 40 posto novca više za sjemenski krumpir, gnojivo i druge troškove od njih pa ne znam kako da im konkuriramo s cijenama – ogorčen je Damir Mesarić, proizvođač krumpira iz Belice, međimurskog sela u kojem se proizvede najviše krumpira u Hrvatskoj, pa ne čudi što su tom gomolju od kojeg žive generacije obitelji 2007. godine podigli i – spomenik.

No zlatna vremena za njih su prošla, sve je manje skupih traktora i kombajna na poljima, a i vozni park u garažama u općini s 3100 stanovnika nije više onakav kakav je bio prije nekoliko desetljeća.

Uvoz iz Egipta, Cipra, Tunisa

– Bolje smo živjeli prije dvadeset godina kad smo imali sedam hektara krumpira, nego danas s dvadeset. Danas više delamo, a manje dobimo – kaže proizvođač Nenad Novak. Uništava ih uvoz i prodaja krumpira u trgovačkim centrima po akcijskim cijenama baš u vrijeme berbe.

U selu koje je u čast krumpiru čak podiglo i spomenik sve je manje skupih traktora

– Krumpir se drži kao nekakva socijalna namirnica koja je stalno na akcijama. Jedan trgovački lanac snizi cijenu, idući tjedan to napravi drugi, prati i treći, i uskoro dolazimo do cijene koja nam ne pokriva ni ulaganje. Nama treba najmanje 1,50 kuna po kilogramu da nešto zaradimo i ulažemo dalje u proizvodnju.

S 1,30 kuna mi možemo samo pokriti troškove bez ikakve zarade – objašnjava Mesarić, koji je i predsjednik Međimurske udruge proizvođača merkantilnog krumpira, čiji se članovi žale na preniske otkupne cijene koje im nude otkupljivači.

Spremni su i na prosvjede. Izračunali su da proizvođač na 500 tona gubi i po 100.000 kuna na dvadeset lipa nižoj cijeni, a kupcu koji kupi 250 kg krumpira godišnje to je ušteda od pedesetak kuna. Traže od Vlade da predloži zakon o poštenoj trgovačkoj praksi kakav ima Mađarska. 

Ove godine berba je kasnila zbog mraza krajem travnja, ali i uvoza krumpira iz BiH, iako je domaćeg, tvrde, posve dovoljno. U EU je otkupna cijena od 1,90 do 2,60 kuna, a proizvođači iz Istre i Dalmacije koji su zbog klime na tržištu mjesec dana ranije od Međimuraca, dobivali su i po tri do četiri kune za kilogram. 

Neki krumpiri čuvaju u hladnjačama do idućeg proljeća nadajući se da će mu cijena rasti

Pod pritiskom trgovačkih lanaca, uvoza iz Egipta, Cipra, Tunisa i BiH te forsiranja akcija u trgovačkim centrima, već do sredine srpnja otkupna cijena je pala na 1,80 kuna.

I nastavila je padati. Tako jedan trgovački lanac svojim kupcima već nudi krumpir po 1,99 kuna, što znači da ga od proizvođača otkupljuje po 90 lipa! Neki krumpir čuvaju u hladnjačama do idućeg proljeća, nadajući se da će cijena rasti, no uzalud.

Kako to rade drugi

– U nekim državama najprije se otkupljuje krumpir u krugu od 50 km od otkupnog ili trgovačkog centra, a tek kad se zalihe iscrpe, dopušta se dovoz iz drugih krajeva, a uvoz je posljednja opcija – kažu Beličani koji još nisu zaštitili svoj krumpir kao Ličani.

>> Umak od maslaca i češnjaka koji će oplemeniti ljetni obrok