Kako bi se konačno izborila za svoju tehnološku neovisnost ponajprije o Microsoftu, a i o SAD-u, Kuba je lansirala vlastitu inačicu Linuxa, besplatnog operativnog sustava za računala. Kubanska verzija Linuxa nazvana je Nova, a osmišljena je zato što kubanske vlasti nemaju povjerenja u Windows operativne sustave čijim kodovima pristup imaju američke tajne službe, pa stoga sumnjaju na opasnost od špijunaže.
Takav potez Havane, a posebno nastojanja u informatizaciji marksističkog karipskog otoka, na prvi bi se pogled mogao činiti i smiješnim jer je Kuba tek prošle godine omogućila neograničenu nabavu računala. No, za razliku od stanja otprije nekoliko godina, danas Kubom vlada Raul Castro koji se u 90-ima proslavio razvojem vrlo unosnog turizma i koji je prošle godine dopustio neograničeno posjedovanje mobitela te izgradnju stanova u privatnom sektoru, a najavio je i privatno poduzetništvo za farmere.
Nakon što je mlađi brat Castro liberalizirao tržište računala, kao prepreka informatizaciji zemlje pokazalo se to što je Kuba još uvijek pod sankcijama SAD-a, zbog čega je bio silan problem uopće nabaviti legalne Windowse, a kasnije i ažurirati ih. Stoga nije čudno što je nedavno uvođenje Linuxa za potrebe vlade i sveučilišta doživljeno kao “oslobađanje od hegemonije SAD-a”.
Otporan na “web-nametnike”
Linux se pokazao kao savršeno rješenje kubanskih problema. Dok je Bill Gates sa svojim suradnicima gradio poslovno multinacionalno carstvo na Windowsima, finski znanstvenik Linus Torvalds, 1991. tek 22-godišnjak, iskoristio je dijelove nikada dovršenog operativnog sustava GNU i napravio prvu verziju Linuxa. Isprva ga je rabio sam, no ubrzo je na internetu javno objavio Linuxov kod i pozvao sve zainteresirane na suradnju u njegovu razvoju, što je naišlo na jako dobar odziv.
Osim što je bio potpuno besplatan, Linux se za razliku od Windowsa pokazao i kao siguran i stabilan operativni sustav, praktično imun na viruse i različite druge računalne nametnike, ali i vrlo otporan na pokušaje hakiranja. Zbog takvih performansa, tijekom godina za potrebe rada na računalima u uredu i kod kuće Linuxom su se počeli sve više služiti obični korisnici. Prema nekim procjenama, danas je Linux instaliran na više od 10 posto svih računala u svijetu, odnosno na čak 85 posto najbržih svjetskih superračunala.
Najbolja stvar u životu
U posljednje su se vrijeme Linuxom počele koristiti i pojedine međunarodne institucije, čak i vlade. Jedan od iskoraka bio je kada je Kina pokrenula svoju verziju, nazvanu Red Flag, koja se nije pokazala baš najuspješnijom jer je njome htjela nadzirati korisnike interneta. Priča o Linuxu nakon Kine se ipak nastavila razvijati te je u siječnju ove godine vlastitu nacionalnu inačicu najavila čak i Rusija koju je Kuba – debelo pretekla.
Agencije su nedavno prenijele izjavu Hectora Rodrigueza, dekana Škole za slobodni softver i Kubanskog sveučilišta za informatičke znanosti, koji je rekao da je Linux na Kubi u ovom trenutku instaliran na već 20 posto računala. Rekao je kako očekuje da će za pet godina taj udjel porasti na 50 posto. Kao prednost pred softverom na kojemu postoji privatna licencija Rodriguez je kazao da na besplatnom softveru nema rupa ili štetnih kodova.
Konačno, kazao je, besplatni ili slobodni softver puno više odgovara ideologiji današnje Kube. Iako otac Linuxa Torvalds 1991. vjerojatno nije imao i takve ideje na umu te iako je od njegove verzije Linux jako puno nadograđivan, pa je njegov udjel u najnovijim verzijama otprilike dva posto, on je nedavno izjavio da je “Linux najbolja stvar koju je napravio u životu”.