Velika većina građana Hrvatske podržava Vladinu odluku o uvođenju fiskalnih blagajni u dućanima i ugostiteljskim objektima dok je za fiskalne blagajne na tržnicama njih 60%. Pokazalo je to istraživanje koje je u rujnu proveo GfK.
Prema njemu 93% građana podržava uvođenje fiskalnih blagajni, a njih samo 7% smatra da je njihovo uvođenje bilo nepotrebno jer je promet gotovinom u državi i do sada dobro funkcionirao. No njihove tvrdnje demantira porezna uprava koja je objavila podatak da se u prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, iznos ukupno oporezivih isporuka povećao za 13 milijardi kuna (za sve djelatnosti).
Polovica onih kojih podržavaju uvođenje fiskalizacije vjeruju u njenu provedbu te smatraju da će se napraviti reda u državi u pogledu prometa gotovinom. Iako i druga polovica podržava fiskalizaciju, ipak je malo manje optimistična i smatra da je fiskalizacija dobro zamišljen način praćenja gotovine, ali da će se ipak pronaći načini kako izbjeći izdavanje pravih račun i plaćanje poreza.
Kada su u pitanju tržnice i uvođenje fiskalnih blagajni, hrvatski građani u manjoj mjeri podupiru ovu Vladinu odluku. Dok ih 60% podržava uvođenje fiskalnih blagajni na tržnicama, 36%građana protivi se ovoj odluci, a njih 4% je suzdržano.
Fiskalne blagajne na tržnicama u većoj mjeri podržavaju osobe s višim obrazovanjem (njih 74%) i višim mjesečnim prihodima (preko 7000 kuna – njih 81%).
Kod trećina ispitanih građana pozitivno gledanje na Vladinu odluku o uvođenju fiskalizacije nije ostalo samo na izražavanju stava, već su promijenili i svoje ponašanje u kojem podupiru ovu Vladinu odluku. Naime, 32% hrvatskih građana sada, nakon uvođenja fiskalizacije češće nego ranije traži na uvid račune koji su im izdani u dućanima i ugostiteljskim objektima. Većina građana (63%) nije promijenila svoje ponašanje, pa račune traži na uvid u istoj mjeri kao što su to radili i prije uvođenja fiskalizacije. Visoko obrazovani više od ostalih (njih 43%) su promijenili svoje ponašanje (češće traže račune na uvid).
Linić je natjeran situacijom na ove poteze pa je krenuo u akciju odozdo s dna. Umjesto da se prihvati naplate od onih koji su svoje bogatstvo stekli privatizacijom poduzeća i zatim ih upropastili on se je uhvatio onih koji žive na rubu isplativosti posla i marginalna su skupina privrednika koji su zapravo šverceri . Nitko pametan ne tvrdi da treba dozvoliti šverc poljoprivrednih proizvoda ali je istina da naši poljoprivrednici ne mogu plasirati svoje proizvode na domaće tržište radi monopola veletrgovaca.