Kada bi hrvatski birači na našim prvim izborima za Europarlament iduće subote iskazali u dlaku jednaku izbornu volju kao i na prošlim parlamentarnim izborima u studenom 2011., Kukuriku koalicija dobila bi 7 mandata, HDZ-ova koalicija 4, a Lesarovi laburisti jedan od 12 mandata naših europarlamentaraca. Zadnja anketa agencije Promocija plus pak navodi da sadašnja biračka volja pokazuje da će Kukuriku koalicija dobiti 6, HDZ-ova 5, a laburisti jedan mandat. Zbunjujuće?
Više je palih glasova
Projekcija rezultata s parlamentarnih izbora, uz simuliranje da je RH jedna izborna jedinica, kaže da je Kukuriku koalicija dobila potporu 41,11 posto birača, HDZ 23,29%, laburisti 5,23%. Analiza zadnje ankete spomenute agencije pak kaže da sada Kukuriku koalicija dobiva 29,5%, HDZ-ova koalicija 22,2, a Laburisti 7,5%. Može se, dakle, zaključiti da su birači već dosad kaznili Kukuriku koaliciju jer ovako usporediv rejting im se u 15 mjeseci strmoglavio za 11,61%. Unatoč mnogim natpisima o sunovratu i nestabilnosti unutar HDZ-a, čiji je lider ujedno i najnepopularniji političar, desna koalicija je u 15 mjeseci izgubila trunku više od 1 posto potpore. Laburisti pak bilježe rast od 2,27%.
Zaključak je da je Kukuriku koalicija izgubila potporu četvrtine svojih birača, HDZ stagnirao na razini statističke pogreške (no zbog D\'Hondtove metode brojenja dobiva čak i mandat više), a laburisti su prilično popravili svoje izglede, no opet nedovoljno da bi dobili još jedan europski mandat. U kalkulaciji treba uzeti u obzir da je tzv. rasip glasova 2011. iznosio 30,37% (glasovi za ostale), a da je sada broj glasova za \"ostale\" veći od 40 posto. Čini se ujedno i da HSS, HSLS pa i HSP nisu puno naučili u odnosu na 2011.
Disciplina u SDP-u i HDZ-u
Još je jedna važna razlika u odnosu na izbore 2011. Tada je izlaznost bila 61 posto, dok će sada, očekuje se, biti puno manja i na izbore bi moglo izaći tek 35 do 40% birača. To, naravno, pogoduje velikim koalicijama. Valja ovdje reći da je SDP-ova koalicija za europske izbore nešto slabija no ona s parlamentarnih izbora 2011. (fali IDS), a HDZ-ova nešto jača jer uključuje HSP Ante Starčević, umirovljenički BUZ i još neke manje desne stranke, dok je 2011. koalirao tek s Kerumom (u tek dvije izborne jedinice i s Vesnom Škare Ožbolt). Kako stvari stoje, u subotu se može očekivati da će na izbore izaći oko milijun hrvatskih glasača pa su u očitoj prednosti stranke koje imaju veći broj članova. A zna se da su HDZ-ovi i SDP-ovi birači i najdiscipliniraniji.