Bilo da se radi o žetvi, sjetvi, kolinju, svatovima, krizmi ili pričesti, kulen u svoj svojoj raskoši uz domaći kruh svugdje u Slavoniji zauzima središnje mjesto na stolu. Ovu vrsnu deliciju spravljaju izvrsni majstori po posebnim recepturama i svaki sa svojom malom tajnom, koja je samo njihova.
Uz visoku gastronomsku vrijednost, od kulena je u Požegi stvoren gastronomski brend. Tome je pridonijela i tradicionalna, najstarija Kulenijada u Hrvatskoj, koja je ove godine održana 44. put.
Osjetan rast kvalitete
Upotreba kulena je neiscrpna, od svježe narezanog na tanke kolutove do dodatka slasnim jelima. Cilj manifestacije je, među ostalim, promocija i predstavljanje kulena kao izvornog i autohtonog slavonskog proizvoda te poticanje proizvodnje tog tradicionalnog gastronomskog specijaliteta koji je sve više prepoznat i cijeni se i izvan Lijepe Naše.
VEZANI ČLANCI
Umirovljeni novinar Večernjeg lista i dugogodišnji organizator kulenijada širom Slavonije Jelenko Topić podsjeća da je pokretač požeške kulenijade bio upravo Večernjak. Tadašnji novinar Večernjeg lista i urednik priloga Vrt, pokojni Ivo Lajtman, prvi je došao na ideju o organizaciji manifestacije. Povezao ju je s mesnim industrijama koje su bile domaćini tih priredbi te uključio u to relevantne hrvatske stručnjake u tehnologiji prerade mesa.
Tako je kulenijada išla od mjesta do mjesta. Širom Slavonije održavane su završne priredbe i ocjenjivanja na kojima su proglašavani najbolji proizvođači, a u Večernjakovu prilogu Vrt godinama su predstavljani najbolji kulenari iz Slavonije i Baranje, ali i Zagreba, Varaždina, Međimurja... Sudjelovali su proizvođači iz svih dijelova kontinentalne Hrvatske, a nekih je godina znalo biti i po 130-140 uzoraka. Kasnije je organizaciju preuzela Turistička zajednica grada Požege, a ponekad je čak organizirano i prikupljanje kulena po pojedinim mjestima kada se prijave proizvođači.
Tradicija i njegovanje proizvodnje kulena traje već dugi niz godina. Tijekom svih ovih godina osjetno je rasla i kvaliteta proizvoda, zahvaljujući ponajprije natjecanjima i savjetima stručnjaka koji su u to bili uključeni.
– Stručnjaci koji su bili u žiriju kulenijade utjecali su na proizvođače, koji su registrirali svoju proizvodnju na obiteljskim gospodarstvima, obrtima i mesnim industrijama da stvaraju sve higijensko-tehničke uvjete i pretpostavke da proizvodnja napreduje, da bude pod potpunom kontrolom i sigurna za potrošače. Tako da je kulenijada zasigurno odigrala važnu edukativnu ulogu u podizanju razine proizvodnje i plasmanu kulena, koji je uz tu popularizaciju uvelike prešao granice naše zemlje – poručio je Topić.
VEZANI ČLANCI
Tražen širom svijeta
Kulen nazivaju slavonskim zlatom, ponosom Slavonije, doživljajem, bećarom, kraljem suhomesnatih proizvoda. No kulen je i puno više od toga. Uvijek je bio sinonim za Slavoniju i Baranju, gdje se počeo proizvoditi još prije 150 godina. Izrađuje se od najfinijih komada svinjskog mesa začinjenih pažljivo biranom crvenom paprikom, češnjakom i drugim začinima. Sve mu to daje izrazito bogat i pikantan okus, što ga čini traženom delicijom širom svijeta
Priprema uključuje pedantan proces sušenja, koji može potrajati nekoliko mjeseci, dopuštajući da se okusi stope i pojačaju. Jedan je od prvih domaćih proizvoda zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla EU. Poznat je kao kulen, kulin, a u dva slavonska sela i kao kuljen. Svojim postojanjem obilježio je povijest, tradiciju i kulturu života u Slavoniji.
– Ova je godina za proizvođače kulena bila dosta izazovna, najprije zbog bolesti prošle jeseni, a onda i zbog klimatskih promjena i visokih temperatura koje se događaju. Stoga smo zadovoljni što i dalje uspijevamo zadržati velik broj sudionika – istaknula je Mirna Šimunović Svoboda, direktorica Turističke zajednice grada Požege.
Šampionsku titulu ovogodišnje požeške kulenijade osvojio je kulen koji je proizveo Igor Petersdorfer iz Valpova. Inače, riječ je o obitelji koja se godinama bavi proizvodnjom kulena i osvaja priznanja na natjecanjima, a Igor je šampionski uzorak, iz zahvalnosti i poštovanja, prijavio pod imenom bake Ive Mihalj iz Našica.
Manifestacija je na imanju Zlatni lug u Donjim Emovcima okupila više od 60 proizvođača kulena iz cijele Slavonije i Baranje, ali i Šibensko-kninske te Zagrebačke županije.