Skoro svake godine dolazimo u selo i svaki je put je super i ima se nešto novo za pogledati”, “Samo suze na oči. Moj precednik”, “Prekrasan prikaz života nekad. Odlično mjesto za one koji su izgubili pamćenje!”, “Svaka kućica je priča za sebe”, “Meni je posjet Kumrovcu bila posebno emotivan zbog Titove rodne kuće”, “Uspomene na bezbrižno i sretno djetinjstvo”...
To su neki od osvrta koje su u muzeju Staro selo u Kumrovcu ostavili posjetitelji iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine... Turistima iz država nastalih raspadom Jugoslavije Kumrovec je posebno zanimljiv kao rodno mjesto Josipa Broza Tita (1892. – 1980.), no “najpoznatije selo na svijetu”, kako neki nazivaju taj etnobiser u Krapinsko-zagorskoj županiji, ima još nekih turističkih aduta. Kumrovec se u pisanim spomenicima prvi put spominje davno prije, još 1463., kao jedan od posjeda Cesergrada u vlasništvu celjskih grofova. Ime je dobilo po riječi “kumerni” koja označava siromašne, bijedne i nevoljne ljude, kako su cesergradski feudalci nazivali svoje kmetove, no postoji i teorija da je nazvano po riječi “kumr”, keltskim izrazom za blato koje u dolini rijeke Sutle nije bilo rijetka pojava.
Potkraj 15. stoljeća dolina Sutle pretrpjela je čak 13 turskih provala koje su osiromašile taj kraj, a težak život seljaka doveo je 1573. i do velike seljačke buna koja se s Cesergrada proširila na velik dio Hrvatskog zagorja i dio Slovenije. Život ni u nadolazećim stoljećima nije mazio stanovništvo, koje je pogodio potres, pa bolest vinove loze, a posljedica je bio val iseljavanja. Ostale su zagorske kuće, hiže mazanke. Razvoj Kumrovca kao rodnog sela maršala Tita počinje nakon Drugog svjetskog rata, a seoska cjelina postala je muzej na otvorenom – Muzej Staro selo. Stručnjaci Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba Titovu su rodnu kuću doveli u prvobitno stanje, uređena je okućnica, a 1948. godine u dvorištu je postavljen spomenik “Josip Broz Tito”, rad akademskog kipara Antuna Augustinčića.
Titova rodna kuća nalazi se na samom ulazu u Staro selo i u arhitektonskom smislu primjer je zadružne kuće zidane u kamenu lomljencu. Reprezentativan je primjer hiže zidanke. U unutrašnjosti je etnografski postav osmišljen da pokaže tradicijsku zagorsku kuću s kraja 19. stoljeća te izložba posjeta Josipa Broza Tita rodnom Kumrovcu nakon 1945. godine. A od 1969. Staro selo je kao zaštićena ruralna cjelina uvršteno u Registar spomenika kulture prve kategorije.
“Danas je Kumrovec, bez velike industrije ili drugih razvojnih pogona, mjesto s poviješću koje se polako vraća svojim prirodnim i kulturno-turističkim kapacitetima, koji ga mogu izvući iz povijesne letargije u koju je zapao potkraj 20. stoljeća”, kažu mještani. Kumrovec danas turistima nudi očuvane izvorne seoske kuće s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Uređeno je oko 40 stambenih, gospodarskih i pomoćnih objekata, što Staro selo čini najatraktivnijim objektom te vrste u Hrvatskoj.
– Posjetitelji mogu razgledati stalne etnološke izložbe tradicionalnoga načina života u području toka rijeke Sutle s kraja 19. stoljeća, kao npr. “Zagorska svadba”, “Život mladoga bračnog para”, “Od konoplje do platna”, “Kovački zanati”, “Kolarski obrt”, “Lončarstvo”, “Od zrna do pogače” – kažu u muzeju.
“Lijepo je vidjeti kako se živjelo u drukčija vremena”, zapisao je u knjigu posjeta jedan od turista.