Od početka iduće godine porez na promet nekretnina spušta se na 4 posto, što će većini kupaca pojeftiniti stjecanje novih nekretnina bilo da se radi o zemljištu ili građevinama. Istodobno će se smanjiti i porez na nasljedstvo s 5 na 4 posto.
No, za desetak tisuća građana koliko ih godišnje kupuje prvu nekretninu, u tom dijelu predložena porezna reforma neće biti povoljna jer se ukida porezna olakšica za prvu nekretninu.
Ministar financija Zdravko Marić opravdao je taj potez obvezom usklađivanja s europskim direktivama po kojima svi kupci nekretnina trebaju biti u ravnopravnom položaju, a po sadašnjim propisima izuzeće se odnosi samo na ljude koji kupuju stare stanove, no ne i nove koji su opterećeni PDV-om.
Kako god bilo, za stan od 50-ak kvadrata čija je vrijednost nešto iznad pola milijuna kuna, porezna je razlika za kupce prvog stana oko 22 tisuće kuna. Žele li uštedjeti taj novac, građanima koji su planirali kupiti stan ili kuću ostala su nepuna dva mjeseca da nađu odgovarajuću nekretninu, zatvore proračun i potpišu ugovor!
Jasminka Biliškov, vlasnica jedne od agencija za promet nekretninama, kaže da je posljednjih dana pojačan interes kupaca, više je pitanja i telefonskih poziva nego prije, no tek treba vidjeti hoće li biti i više realizacija.
Dok se potencijalnim kupcima prvog krova nad glavom žuri, ostalima koji ne kupuju prvu nekretninu ili kupuju dobra koja nisu bila uključena u izuzeće kao što su garaže, zemljišta, poslovni prostori, grobnice i slično, ne žuri se jer će od siječnja iduće godine proći jeftinije. Za stan od 50-ak kvadrata njihova će porezna obaveza biti 5 do 6 tisuća kuna niža.
– Smanjenje poreza na promet nekretninama moglo bi utjecati na povećanje prodaje – nada se splitska poduzetnica Jasminka Biliškov.
Godišnje se u Hrvatskoj proda oko 30 tisuća stanova i kuća, a ponuda je pet puta veća. Osim na Jadranu, gdje je zabilježen lagani oporavak, drugdje cijene postojećih stambenih objekata stagniraju. Prosječne cijene novih stanova i dalje padaju.
Godišnje se od poreza na promet nekretninama naplati oko 900 milijuna kuna, i taj će novac ubuduće biti isključivi prihod lokalnih jedinica. Porezne vlasti godinama tvrde da je olakšica predmet brojnih zloporaba od strane građana koji se često tuže zbog sitnice kako bi odgodili plaćanje poreza.
Trenutačno je u Poreznoj upravi evidentirano oko 10 tisuća takvih sporova, koji su najvećim dijelom vezani uz prvu nekretninu i oslobođenje od plaćanja poreza jer se građani godinama spore oko jednog ili dva nepriznata kvadrata stana.
Prije nekoliko godina i Slavko Linić želio je ukinuti tu olakšicu kako bi se riješio višegodišnjih parnica, no on je predlagao da se porez na promet nekretninama smanji na tri posto. Postoje najave da bi i sadašnja Vlada naknadno išla na daljnje smanjenje poreza na promet nekretnina, a moguće i na njegovo ukidanje nakon što se uvede oporezivanje nekretnina po vrijednosti.
Zemlje koje oporezuju posjedovanje nekretnina u pravilu nemaju transakcijski porez ili je on minimalan, dok se Hrvatska trenutačno nalazi u skupini zemalja u kojima je transakcijski porez visok jer je on neki oblik zamjene za porez na nekretnine.
Koga briga za to. Cijene stanova su ionako tri puta vece od realne cijene, pa ih prosjecan gradanin ne moze ni sad kupiti. Mogu biti skuplji i 220 000 kn, svejedno ih nitko nece kupovati.