Nakon ljeta i mrtve sezone na tržištu nekretnina, jesen pokazuje pozitivan trend i lagani oporavak tržišta. Razlog tome su, tvrde posrednici, realnije cijene koje su u prosjeku u Zagrebu, ali i u drugim gradovima Hrvatske, pale od 20 do 30 posto. Primjerice, cijena četvornog metra stana u Novom Zagrebu ustalila se između 1000 i 1300 eura. Posrednici tvrde kako je baš za područje Novog Zagreba nerealno očekivati da će i dalje padati.
– To je cijena koja se ustalila i nekako je postala prihvatljiva i kupcima i prodavateljima – ističe Filip Kokić, posrednik u agenciji Moj dom nekretnine, dodajući kako tržište ipak pokazuje znakove života.
Samo mali stanovi
Prodavateljima i posrednicima najteže je bilo 2009. godine. Cijene su se držale, a kupci su naglo nestali. Trebalo je neko vrijeme da i prodavatelji shvate kako je domaća, ali i globalna kriza učinila svoje. Četiri godine kasnije živost tržištu daju stanovi u starijim zgradama, jer novogradnja još uvijek drži cijene. I dalje se najviše traže stanovi do 50 četvornih metara, koje uglavnom kupuju mlade obitelji. Tek povremeno u agencije dolaze i upiti za one do 80 četvornih metara. Prodaja velikih i luksuznih stanova pala je u drugi plan. Na živost tržišta svakako bi utjecali i povoljniji bankovni krediti s nižim kamatama, no nažalost, takve pomake još očekujemo.
Kuće "na čekanju"
Za kuće, zemljišta ili poslovne prostore nitko i ne pita. Vlasnici kuća s pravom očajavaju jer od 2009. godine njihove nekretnine izgubile su i više od pola nekadašnje tržišne vrijednosti i teško je očekivati da će se cijene uskoro vratiti na staro. Kuće su nezanimljive zbog svoje velike kvadrature, redovitih godišnjih troškova održavanja koji je puno veći u odnosu na održavanje stana, ali i činjenice da većini njih treba veća ili manja rekonstrukcija, od novih krovova do promjene stolarije, fasade, ograda i sl. U boljoj su poziciji vlasnici kuća na moru, jer za njih određeni interes pokazuju i stranci.
– Uvijek će biti nekretnina koje drže cijenu, posebno je to vidljivo u centru Zagreba i nekim od elitnijih gradskih četvrti, ali cijenu određuje niz faktora. Kupci su sve izbirljiviji pa se danas, uz stupanj uređenosti interijera, gleda i pozicija, osunčanost stana, ima li zgrada lift, postoji li parkirno mjesto – ističe Boro Vujović iz Opereta nekretnina, dodajući kako, primjerice, stanovi iznad trećeg kata bez lifta više kupcima nisu zanimljivi.
Međutim, zanimljivo je primijetiti kako je izraženija potražnja za manjim vikendicama u okolici Zagreba.
Traže se vikendice
– Njihova prosječna cijena je do 30 tisuća eura, to je novac koji su ljudi spremni izdvojiti za kuću i komadić svoje zemlje izvan grada – objašnjava Filip Kokić. Zanimanje za vikendice ima svoje razloge i u lošoj ekonomskoj situaciji. Naime, roditelji često svoj stan u gradu ostavljaju djeci i odlaze živjeti izvan grada gdje je život jeftiniji. Nadalje, sve više ljudi okreće se svojim malim vrtovima i uzgoju povrća za osobne potrebe.
Teže se iznajmljuju i stanovi, a u odnosu na prošlu godinu neki podaci kazuju kako su najamnine u prosjeku pale 11 posto. Puno je praznih stanova, teško se iznajmljuju stanovi u privatnim kućama, a najmoprimci su sve više zainteresirani za stanove koje država daje u najam.
Prema istraživanjima Global Property Guida, u Hrvatskoj je pao i broj traženih građevinskih dozvola, a s obzirom na stanje gospodarstva, ali i nestimulativnu poreznu politiku, značajniji pomaci ne očekuju se ni u idućoj godini. Tako se čini da su nekretnine sve manje "in" među Hrvatima, za razliku od, primjerice, stanja u Turskoj, Austriji, Njemačkoj, Norveškoj, Estoniji ili Švicarskoj gdje i cijene i potražnja rastu.