Državni tajnik Glunčić želi na čelo Ekspertne radne skupine?

Ekspertna radna skupina koja bi trebala, između ostalog, biti zadužena za provedbu kurikularne reforme, čini se, ukleto je tijelo. Četiri godine od spomena reforme školstva Hrvatska je tri puta objavila natječaj za izbor voditelja i članova Ekspertne radne skupine, a za ovaj posljednji, ovogodišnji natječaj još uvijek nije otvorena natječajna dokumentacija onih koji imaju ambiciju preuzeti vodstvo u ERS-u.

Naime, svi kandidati koji zadovoljavaju uvjete trebali bi biti poznati i njihova imena javnosti objavljena u četvrtak, no to se odgađa sve dok premijer Andrej Plenković, koji je preuzeo vodstvo Posebnog stručnog povjerenstva ne sazove sjednicu PSP-a nakon koje se i biraju kandidati. Kako doznajemo, sjednica će se održati tek idući tjedan.

I dok su kandidati još uvijek nepoznati, Večernji list neslužbeno doznaje da želju da postane voditelj Ekspertne radne skupine, kojoj je prvi na čelu bio Boris Jokić, a onda i kratko vrijeme Jasminka Buljan Culej, sada ima Matko Glunčić. Riječ je o državnom tajniku za međunarodnu suradnju u Ministarstvu obrazovanja još iz vremena ministra Pave Barišića koji je krajem siječnja ove godine, u odsustvu ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, izjavio kako je u drugom održanom izboru za šefa ERS-a kada je birana Jasminka Buljan Culej izbor bio transparentan i bez ikakvih pogrešaka iako je baš analiza Ministarstva u kojem radi Glunčić otkrila nepravilnosti, a ministrica još prije poručila kako je natječaj na kojem je Jasminka Buljan Culej imenovana voditeljicom ERS-a netransparentan.

Sam Glunčić za Večernji nije ni demantirao ni potvrdio svoju kandidaturu za šefa Ekspertne radne skupine. U telefonskom razgovoru samo je kazao kako će se kandidati znati na vrijeme, a da on ne smije davati službene izjave. A zbog svojih ranijih izjava Glunčić se našao na meti javnosti. Naime, podsjetimo, krajem 2016. godine, komentirajući rezultate PISA istraživanja, kazao je da su rezultati takvi (loši, op. a.) jer su u istraživanje ušla i “djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine”. 
Kasnije se zbog te izjave morao i javno ispričati, a demantirali su ga i voditelji istraživanja.