Kurz bi s Macronom vodio EU

Središte Beča proteklog su vikenda zauzeli ljevičarski prosvjednici okupljeni oko Platforme za čovječnu azilantsku politiku, Ofenzivu protiv desnice i Platforme radikalne ljevice, koji su iznijeli svoje stavove protiv nove koalicijske vlade Narodne stranke (ÖVP) kancelara Sebastian Kurza i desničarske Slobodarske stranke (FPÖ) Heinz-Christiana Strachea.

Lov na europski tron

Oko 20 tisuća ljudi hodalo je ulicama Beča prema gradskom Trgu heroja (Heldenplatz), na kojem je jedan od organizatora prosvjeda Michael Genner poručio kako “ti novi fašisti neće preuzeti njihovu zemlju”.

No, iako su prosvjedi zauzeli relativno veliki medijski prostor, pokazalo se kako međunarodna javnost, baš ni kao većina samih Austrijanaca novu desnu koaliciju ne doživljava radikalnom prijetnjom i okretanjem nekom novom fašizmu, čemu u prilog ide činjenica da je poziv na prosvjede naišao na puno slabiji odaziv u odnosu na situaciju prije sedamnaest godina kada je FPÖ na čelu s Jörgom Heiderom također ušao u vladajuću koaliciju iz koje je na kraju odstupio zbog masovnih prosvjeda građana i djelomične međunarodne izolacije Austrije.

Koliko god se lijevo orijentirani Austrijanci trudili opstruirati rad nove koalicije, treba jasno reći kako su se okolnosti, kako one unutarnje u samoj Austriji tako i one u okruženju, posebno kada su sigurnosne prilike i problematika uzrokovana migrantskom krizom u pitanju, značajno promijenile u odnosu na 2000. godinu, te kako je upravo na tim pitanjima, kao i na jačanju austrijskog gospodarstva najmlađi kancelar u austrijskoj povijesti Sebastian Kurz (31) i ostvario izbornu pobjedu.

Gledajući cjelokupni kontekst, i razilaženje s bivšim koalicijskim partnerima iz Socijaldemokratske stranke, nije čudno što je Kurz za partnere u vladi izabrao upravo FPÖ i Heinz-Christiana Strachea, čiji su se stavovi u ključnim pitanjima poklapali s njegovima. Kurzovoj popularnosti nije naškodila ni ipak malo radikalnija retorika čelnika FPÖ-a koji je prije nekoliko dana predložio da se azilante smjesti u stare vojne baze i kampove kako bi bili pod kontrolom, naglašavajući da je takva mjera potrebna kako bi se stvari držale pod kontrolom dok god je na snazi sustav koji omogućava azilantima da dolaze u Austriju kako god žele.

Ipak, neki potezi nove vlade pokazuju i kako se žele pokazati u umjerenijem svjetlu, pa je tako nakon najave službenog Izraela da će ograničiti kontakte s desnom koalicijom u Beču stigla najava izgradnje spomen-obilježja stradalim austrijskim Židovima za koje su odgovorni nacisti iz Austrije.

– Spomen-obilježje za 10.000 bečkih Židova, ubijenih u logoru Trostinets blizu bjeloruske prijestolnice Minska, jasan je znak je prihvaćanja “povijesne odgovornosti i sudjelovanja Austrije” u holokaustu – izjavio je austrijski kancelar Sebastian Kurz.

Kurz je pak s druge strane pomalo iznenadio svojom odlukom da kao prvi međunarodni posjet u ulozi austrijskog kancelara odradi u Parizu i sastane se s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom (40), što je najavio i nakon izborne pobjede, a ne s “prvom damom” Europe Angelom Merkel, koju je izravno optužio za “migrantski kaos” u EU.

Guranje u drugi plan

Austrijski analitčari odmah su ovakav potez okarakterizirali pokazateljem formiranja nove udarne snage Europe u kojoj bi glavnu ulogu trebali preuzeti “mladi lavovi” Macron i Kurz gurajući pomalo Angelu Merkel u drugi plan.

Emmanuel Macron već se neko vrijeme spominje kao potencijalno novi lider EU, a takve su se glasine dodatno pojačale nakon što je u samoj Njemačkoj došlo do političke krize oko formiranja nove vladajuće većine, kao i sve glasnijih zahtjeva unutar samog CDU-a oko smjene još uvijek prve političke figure u Njemačkoj kancelarke Angele Merkel.

U vanjskopolitičkom kontekstu posjet Kurza Parizu promatra se i kao potvrda Austrije europskim idejama odnosno otklanjanje bilo kakve mogućnosti da se Beč odluči krenuti putovima Londona i odlaska iz Europske unije.

– Pozitivna je stvar da se predsjednik Macron i ja u mnogim ključnim stvarima nalazimo na istoj liniji i zajedno ćemo raditi na velikoj reformi Europske unije – kazao je Kurz nakon sastanka u Parizu i time poslao jasnu poruku cijeloj europskoj javnosti da želi imati značajniju ulogu u EU nego što je Austrija imala dosad. Nakon Pariza Kurz ide u Berlin.   

Pogledajte i galeriju: Prosvjed protiv desnice u Austriji