Negdje u zapećku, ne u prvom redu europskih lidera po snazi koja im se priznaje, ali na samom čelu što se popularnosti tiče, stoji Sebastian Kurz (32), austrijski kancelar koji je jučer obilježio prvu godinu kao šef izvršne vlasti svoje zemlje.
Sklapanje vladajuće koalicije s desničarskom Slobodarskom strankom (FPÖ) Heinz-Christiana Strachea prošle je godine obilježilo početak Kurzova mandata i dok su neki strahovali da bi utjecaj te antiglobalističke stranke odmaknute od centra mogao cijelu zemlju pomaknuti udesno, a možda i u vrtlog geopolitičkih igara ruskog predsjednika Vladimira Putina, dogodilo se nešto praktički nezamislivo u 21. stoljeću: Kurz je postao gotovo svačiji prijatelj.
Čuvao bi vanjske granice EU
Držeći mirnom rukom kormilo svoje zemlje čvrsto na srednjem putu, bez pravog zaoštravanja bilo kojeg pitanja, Kurz je postao miljenik i pristojne i populističke desnice u EU. Ono što se austrijskom kancelaru ističe kao veliki plus jest neelitistički pristup politici: još od kada je bio ministar vanjskih poslova znao je kako svakodnevno komunicirati sa svojom biračkom bazom. Prvo joj objasni što će poduzeti, a zatim i ostvari to što je obećao. U kolovozu je snimljen kako leti u ekonomskoj klasi sam, bez ikakve zaštite, iz Barcelone u Beč, pa je neke Europljane oduševila njegova jednostavnost.
Američki ga je veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell prije nekoliko mjeseci nazvao rock-zvijezdom, a postao je posebno popularan među europskom desnicom, i to kako onom koja je dio europskog establišmenta, tako i populistima na istoku Europe.
– Sebastian Kurz dobro je pripremljen političar, štreber, koji razumije milje u kojem nastupa. Kada je bio u koaliciji sa socijaldemokratima, bio je centrist. No, zatim je u predizbornoj kampanji 2017. godine skrenuo udesno što se i nastavilo nakon što je sklopio koaliciju sa Stracheovom strankom – opisuje nam kako vidi austrijskog kancelara politički analitičar Davor Gjenero.
Galerija: Plenković nakon večere poveo europske čelnike u šetnju Adventom
Austrija još koji tjedan predsjeda Vijećem Europske unije, a krilatica s kojom je u srpnju zemlja preuzela tu funkciju bilo je “Europa koja štiti” što je jedan od pokazatelja glavnog fokusa Kurzove agende – borba za očuvanje vanjskih granica Europske unije, a protiv ilegalne imigracije. U vrijeme velike migrantske krize u Europi 2015. godine Kurz je bio ministar vanjskih poslova Austrije čiji je teritorij bio dio glavne rute migranata koji su u velikom broju dolazili u Europu, a što je duboko utjecalo na kancelara.
Tijekom predizborne kampanje 2017. godine Kurz je stalno naglašavao da se njegova Narodna stranka (ÖVP) bori protiv politiziranog islama. Također, u listopadu je njegova vlada bila među onima koje su se povukle iz tzv. Marakeškog sporazuma.
No, ono što se posebno ističe kod austrijskog kancelara jest sposobnost da na pametan način ne zauzima stavove kojima bi se moglo kompromitirati njegovu zemlju.
Tako održava dobre odnose sa zemljama Višegradske skupine i mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, ali ga ni centristička vlada Angele Merkel u Berlinu ne vidi kao nepouzdanog suradnika. Isto tako dobro balansira između proruske i prozapadne opcije u EU te nije ideološki dogmatičar.
“Potencijalno dugovječan”
– Kurz nije klasičan populist ni klasičan centrist, već je između tih dviju pozicija. Što se tiče odnosa s Rusijom, u kojima je Austrija i prije u povijesti imala mekši odnos od ostale zapadne Europe, on je na pametan način u prvi plan gurnuo ministricu vanjskih poslova Karin Kneissl koja i jest odgovorna za otvaranje prostora Putinu u toj zemlji – ističe Gjenero.
U vremenu kada se tresu pozicije europskih lidera, poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ili britanske premijerke Therese May, ili se pak bliži kraj vladavini Angele Merkel, austrijski političar spreman je iskočiti u prvi plan.
– Austrijanci su, kao i obično, svake godine nešto bogatiji i uspješniji, a to je nastavljeno i pod njegovom vladavinom. Uzmu li se u obzir i njegove godine te takozvani teflonski efekt (uz njega se ne lijepe afere, nap. a.), Kurz bi potencijalno mogao biti dugovječan lider – zaključuje Gjenero.
>> Pogledajte sukob Kreše Beljaka i Andreja Plenkovića u Saboru
Junfer bi ljubio Kurza...