Tržište nekretnina, barem prema traženim cijenama, vraća se na pretkrizne razine, a ubrzava se i volumen trgovanja te broj transakcija. Ekonomski institut Zagreb objavio je zajedno s resornim ministarstvom graditeljstva drugo izdanje Pregleda tržišta nekretnina u Hrvatskoj za 2018. godinu koje pokazuje da je 2018. godine u Hrvatskoj bilo 104 tisuće kupoprodaja nekretnina, a vrijednost prodanih nekretnina bila je 32 milijarde kuna, odnosno 8,4 posto hrvatskog BDP-a.
Dominira prodaja poljoprivrednog zemljišta s gotovo 40 tisuća transakcija, no vrijednost prodane zemlje pala je u odnosu na godinu prije i bila je oko 1,6 milijardi kuna. Najviše se novca vrti u stambenom fondu – oko 13 milijardi kuna, građevinskom zemljištu oko šest te obiteljskim kućama oko 5,7 milijardi kuna. U promatranoj godini povećao se broj stanova koji su promijenili vlasnika za oko 1500 na blizu 24 tisuće stanova, ali prodano je i oko četiri tisuće kuća više – vlasnike je promijenilo nešto više od 11 tisuća kuća.
Analiza kupoprodajnih ugovora ne potvrđuje da je došlo do dramatičnog povećanja cijena nekretnina, kakav se dojam može steći prema traženim cijenama nekretnina. Primjerice, u gradu Zagrebu medijalna cijena prodanih stanova bila je 2018. godine 4,9 posto veća nego 2017. godine, i iznosila je 9459 kuna po kvadratu. Medijalna cijena znači da je polovica od nešto više od osam tisuća prodanih stanova išlo ispod te cijene, a druga polovica je bila skuplja. Gledano prema naseljima, najveći skok cijena stanova u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu bio je u naselju Blato – gdje je za petinu skuplje prodano gotovo tristo stanova (kvadrat je bio 10.270 kuna) nego godinu dana ranije.
Dubrava je također s 533 prodana stana poskupjela 18 posto (srednja cijena 8945), dok je Centar grada, s čak 887 prodana stana, zabilježio poskupljenje od 5,8 posto, a srednja cijena je bila 11.681 kunu. Najviše je stanova u Zagrebu prodanu na Trešnjevci – 914 – a medijalna cijena od 10.378 kuna rasla je 6,6 posto. Na nekoliko lokacija u Zagrebu cijene su i padale, primjerice Podsusedu 11 posto, Sesvetskom Kraljevcu 14 posto te Resniku pet posto.
Cijene su i padale
Kad je riječ o drugim dijelovima Hrvatske, najveći skok cijena stanova imala je Splitsko-dalmatinska županija – oko osam posto sa srednjom cijenom kvadrata od 11.669 kuna te Istarska – 6,7 posto – ali srednjom cijenom od 8722 kune. Cijene su u 2018. u odnosu na 2017. godinu pale u jedanaest županija, a najviše u Koprivničko-križevačkoj, i to 17 posto (4981 kunu), Ličko-senjskoj (5469 kuna) te Požeško-slavonskoj 11 posto, gdje se kvadrat stana plaćao 3636 kuna.
Niže cijene prodanih stanova bilježe se i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, inače hrvatskom rekorderu po skupoći, a te 2018. godine u najjužnijoj županiji prodano je 520 stanova čiji je kvadrat pojeftinio oko pet posto na 12.158 kuna. Više od dvije tisuće stanova prodano je u Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji, a više od tisuću u Zadarskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Najskuplji prodani kvadrati bili su u Dubrovačkoj županiji i cijena im je bila oko 28 tisuća kuna, te Splitsko-dalmatinskoj oko 19 tisuća kuna, a najjeftiniji stanovi – i to 372 kuna po kvadratu prodani su u Krapinsko-zagorskoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (821 kune). Kad je riječ o Zagrebu prosječna cijena 5 posto najjeftinijih stanova u Zagrebu bila je 4762 kune, a 5 posto najskupljih stanova prodano je po 14.807 kuna. U Istri su najskuplji prodani kvadrati bili oko 16.000, a Zadarskoj županiji oko 15 tisuća kuna. Velike su razlike u cijenama i u Brodsko-posavskoj županiji (467 prodana stana), primjerice 5 posto najjeftinijih stanova u tom području prodano je po cijeni od 2677 kuna po kvadratu, a najskuplji su bili 12.327 kuna, gotovo kao u Šibensko-kninskoj županiji.
Najveće povećanje vrijednosti prodanih nekretnina u odnosu na 2017. godinu bilježile su obiteljske kuće i to s 4,1 na 5,7 milijardi kuna. Ekonomski institut navodi da se stanovi češće prodaju u velikim gradovima, građevinsko zemljište se traži u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije. U kontinentalnom dijelu zemlje dominira prodaja poljoprivrednog zemljišta.
Dalmacija skupa
Što se tiče obiteljskih kuća, znatno više cijene postižu se u gradovima i općinama na prostoru jadranske Hrvatske. Najviše medijalne cijene kuća su u Dubrovniku – oko 12 tisuća kuna, cijena kvadrata kuće u 29 priobalnih i otočnih gradova i općina kretala se od 5-10 tisuća kuna, dok je kvadratni metar kuće u 190 gradova i općina u kontinentalnim dijelovima Hrvatske bio ispod tisuću kuna. Usporedbe radi za četvorni metar kuće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji moglo se kupiti 27 četvornih metara u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Uz more je i cijena poljoprivrednog zemljišta veća od 100 kuna po kvadratu, dok je u Bjelovarskoj-bilogorskoj županiji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prodavao po jednu kunu. Više od tisuću kuna po četvornom metru prodavalo se i građevinsko zemljište u sedam primorskih mjesta kao što su Milna, Biograd na Moru, Brela, Stari Grad, Bol, Hvar i Podstrana dok je najjeftiniji građevinski kvadrat niži od deset kuna prodan u Petrijevcima, Lipiku, Velikoj, Maču i Markuševcu.
Prosječno plaćeni radnici nemaju što tražiti u Baškoj Vodi i Podgori, dva najskuplja mjesta, gdje je za jedan četvorni metar stana ili apartmana trebalo izdvojiti više od 40 posto prosječne godišnje plaće. U Gradu Zagrebu za četvorni metar stana treba 16 posto prosječnog dohotka.
Košta i vrijedi nisu istoznačnice.