Odvjetnici traže od Hrvatske odvjetničke komore (HOK) da pokrene
preispitivanje ustavnosti Zakona o kaznenom postupku (ZKP) koji će se
za slučajeve organiziranog kriminala i korupcije početi primjenjivati
1. srpnja kao dio antimafijaškog zakonskog paketa što ga je premijer
Ivo Sanader najavio nakon ubojstva Ivane Hodak i Ive Pukanića.
Protiv udara na medije
Tvrde da je novi ZKP, koji iz temelja mijenja kazneno sudovanje,
prihvaćen brzopleto, bez dovoljno promišljanja, i da će unijeti kaos.
Smatraju da su kao branitelji u neravnopravnom položaju u odnosu na
tužitelje, a da će kvalitetnu obranu prema tome zakonu imati samo
bogataši, što među njihovom klijentelom podrazumijeva mafijaše i one
koji su debelo korumpirani.
Kritični su i prema udaru na medije, odnosno rješenju po kojemu je
istraga proglašena tajnom, a objavljivanje bilo kojeg podatka iz
istrage kažnjivo.
Sa ZKP-om je nezadovoljna i odvjetnica Jasna Novak koja je, kao
predstavnica Komore, sudjelovala u radnoj skupini za izradu zakona.
J. Novak kaže da je Ministarstvo pravosuđa radnoj skupini zadalo vrlo
kratak rok da dovrši zakon, a da tekst koji je Sabor na kraju dobio i
izglasovao nije identičan onome što su predložili. Također, navodi kako
je HOK dao primjedbe na pojedina rješenja, ali se Ministarstvo
pravosuđa na njih oglušilo.
Problemi, objašnjavaju odvjetnici, izviru iz radikalne izmjene cijelog
kaznenog postupka. Istrage više neće voditi istražni suci, nego državni
odvjetnici. U takvim istragama tužitelji prikupljaju svoje dokaze,
obrana istodobno svoje, a potom svatko sa svojim argumentima izlazi
pred sud. Neravnopravni su, kažu, u instrumentima koje u odnosu na
tužitelja u tome procesu imaju na raspolaganju. Tako J. Novak navodi da
obrana može pozivati svjedoke, ali nema nikakvu mogućnost prisiliti ih
da se odazovu.
Nadalje, vještake koji će izaći pred sud predlaže tužitelj, što
podrazumijeva da će pozvati one koji mu više odgovaraju. Da bi im mogli
kontrirati pred sucem, branitelji će morati provoditi svoja
vještačenja, što će znatno povećavati troškove obrane. Zasad nitko nema
projekciju koliko bi obrana mogla poskupjeti, no odvjetnici su svjesni
da će, žele li opstati, morati tražiti vanjske suradnike, istražitelje,
a po mišljenju J. Novak, i početi se udruživati u specijalizirane
kazneno-pravne urede.
Princip kao u Haagu
Kao veliku manu ZKP-a odvjetnici ističu i nedefiniranost određenih
pojmova. J. Novak ističe odredbu po kojoj se nezakonito prikupljeni
dokazi ne mogu primijeniti, osim ako javni interes nije pretežniji.
– Što je javni interes, ne govori se – kaže J. Novak.
Njezina kolegica Višnja Drenški-Lasan također je zbog toga zabrinuta.
– Po kojim će se kriterijima javni interes prosuđivati u Zagrebu, po
kojima u Rijeci, Osijeku ili Splitu? – pita V. Drenški-Lasan.
Odvjetnik Branko Šerić pak navodi da je uveden princip kao i u Haaškom
sudu, da se mora najaviti specifičan način obrane, odnosno obrana
alibijem ili neubrojivošću.
– Kako ću najaviti da je moj branjenik bio neuračunljiv kad je počinio
kazneno djelo ako ne mogu tražiti da ga se vještači? – pita se B. Šerić.
Kvalitetnu obranu moći će imati samo mafijaši
FOTO Ukrajinci objavili fotografije 'Orešnika', pogledajte kako izgleda raketa koja uništava sve pred sobom
Rusija je raketu nazvala Orešnik (Lješnjak) i tvrdila da je nemoguće presresti je protuzračnim sustavima. Ukrajina je izjavila da je oružje dostiglo brzinu veću od 13.000 km/h (8.000 mph) na putu prema gradu Dnipru u četvrtak
Potonuo brod pun turista: Nestalo najmanje 45 ljudi, pokrenuta velika operacija spašavanja
Oko 5:30 ujutro po lokalnom vremenu član posade poslao je signal za pomoć s broda. Zatim je nestao s radara i kontakt je izgubljen.
Preživjeli su biblijsku katastrofu, a sad govore za Večernji list: 'Tada smo shvatili da je ozbiljno i da ljudi već umiru'
– Pogledao sam ispod plahte, imala je duboku posjekotinu na trbuhu koji je bio otvoren, izgledalo je kao napad morskog psa – govori nam Paul Murray o spašavanju svoje tadašnje djevojke, a sadašnje supruge Sally
Što smo naučili iz razvoda poznatog holivudskog para?
Devet posto Hrvata to čini svaki tjedan, 47 posto barem jednom mjesečno, a češće to rade oni s višim prihodima