Da nekadašnji hrvatski ministar obrazovanja i kulture, prvak Saveza komunista Hrvatske i hrvatski član jugoslavenskog Predsjedništva te profesor sociologije na zagrebačkom sveučilištu Stipe Šuvar ni deset godina nakon smrti nije zaboravljen, pokazala je prepuna dvorana Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu u kojoj je predstavljana knjiga Šuvarovih intervjua i zapisa “Historia tragicomica”. O knjizi su govorili bivši predsjednik Stipe Mesić (kojem je jedan ljutiti građanin opsovao mater nakon što je Mesić okupljene pozdravio s drugarice i drugovi), profesor Predrag Matvejević i pisac Pero Kvesić te Šuvarova udovica Mira, koja je knjigu i uredila.
Put u divlji kapitalizam
Pokojni ju je Šuvar pisao godinama, trebala je imati tri toma, ali je naprasna smrt u lipnju 2004. godine prekinula rad na knjizi u kojoj je Šuvar htio prikupiti bogata i ne samo politička sjećanja. I premda je Kvesić dobro zamijetio da ljudi mlađi od 40 godina nisu imali priliku doznati tko je to Stipe Šuvar (najviše poznat po šuvarici, reformi školstva koja je u Jugoslaviji izazvala lavinu kritika, po Bijeloj knjizi u kojoj su nabrojeni verbalni delikti umjetnika iz cijele Jugoslavije, ali i po gradnji kapitalnih kulturnih objekata, kao što je to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), činjenica je da su prikazi Šuvarove knjige već objavljeni u brojnim regionalnim medijima.
Za Stipu Mesića Šuvar je uvjereni marksist koji je i u 90-ima tvrdio da nakon kapitalizma dolazi socijalizam. Matvejević je ustvrdio kako Šuvar nikada nije bio zlopamtilo i da je bio stvoren za opozicionara.
– I kada je bio na vlasti, Šuvar je sačuvao privilegij opozicionara – misli Matvejević, koji je s vlastodršcem Šuvarom zdušno polemizirao, ali bez posljedica. Citirao je i Šuvarovu ocjenu da tranzicija Hrvatsku vodi jedino u divlji kapitalizam te rekao kako je i Krleža uočio Šuvarovo čudesno pamćenje.
Google prije Googlea
Pero Kvesić misli da je Šuvar bio Google prije Googlea.
– Nikada nije ništa ukrao. No, bio je loš političar. Dokazivao je da politika nije kurva nego da su neki političari kurviši. Bio je političar o kakvom je sanjao Platon i vjerojatno se ponekad osjećao kao Isus u Getsemanskom vrtu. Šuvarov i Špiljkov sukob bio je posljednja prilika da se zaustavi rat. Na jednoj strani bio je prototip poštenog čovjeka, a na drugoj osoba koja, prema tvrdnjama njemačkog sudstva, nije prezala ni od ubojstva radi prikrivanja financijskih malverzacija. Kako to da su se ljudi opredijelili za gangstera – pita se Kvesić.
Moderator predstavljanja, povjesničar Dragan Markovina ocijenio je da je Šuvar jedan od najvećih kulturnih prosvjetitelja, kojem je bilo jasno da su socijaldemokracija na Zapadu i socijalizam na Istoku sijamski blizanci. S propašću socijalizma na Istoku, propala je i socijaldemokracija na Zapadu.
nista novo od SKH .